Kronični stres jedan je od razloga sve veće nemogućnosti velikog broja ljudi u donošenju dobrih i kvalitetnih odluka.

Znanstvenici misle da upale mogu biti rezultat stresa i da se takve upale šire među ljudima “neviđenom brzinom”. One narušavaju ljudske kognitivne sposobnosti, poput donošenja odluka – posebno odluka vezanih za Covid-19 i klimatske promjene.

Razloge za društvene nemire po pitanju tema koje bi zdravorazumski trebale biti lako društveno prihvaćene jer se radi o općoj dobrobiti – istraživači Yoram Vodovotz, Julia Arciero, Paul F. M. J. Verschure i David L. Katz – tumače kroz narušene kognitivne procese uzrokovane kroničnim stresom i zagađenim okolišem.

Važna pitanja u drugom planu

Kronični stres je ono stanje kad ste godinama u istom stanju uma i kada vas problemi koji vas muče toliko pritišću da nemate energije ni volje ni snage baviti se društvenim problemima, vijestima, politikom i drugim važnim ljudskim područjima. To je ujedno razlog zašto u medijima reality-šouovi,  zabava, jeftine serije i slične emisije bilježe veću gledanost i čitanost nego društveno važna pitanja.

“Prosudba oslabljena stresom mogla bi objasniti kaotične i kontraintuitivne reakcije velikog dijela globalne populacije na stresne događaje kao što su klimatske promjene i pandemija Covid-19”, objasnio je Vodovotz za Frontiers.

“Nemogućnost rješavanja ovih i drugih stresora može propagirati samoispunjavajući osjećaj sveprisutne opasnosti, uzrokujući daljnji stres, upalu i oslabljenu kogniciju u nepovratnoj pozitivnoj povratnoj sprezi”, objasnio je Vodovotz.

Budući da je danas popularno u znanosti sve kvantificirati i prikazivati numerički, matematički i statistički, i ovi znanstvenici su izradili matematički model za testiranje poveznica između stresa, infekcija, kognicije i liječenja. “Rani uvidi sugeriraju potrebu za intervencijama na više razina kako bi se smanjio stres i izgradila otpornost kod pojedinaca i zajednica”, stoji u članku.

Stvaranje autoimunih bolesti

“Od tjeskobe oko stanja u svijetu do tekućih valova epidemije Covid-19, stresovi s kojima se suočavamo mogu se činiti neumoljivima i neizbježnima”, smatraju znanstvenici. Stres se u našem tijelu nakuplja lučenjem hormona stresa – kortizola.

On na neki način djeluje kao fizičko utjelovljenje vanjskih pritisaka. Hormon stresa je izravan način kojim mozak šalje tijelu poruku da mora dati još više od sebe.

Kontinuirano lučenje kortizola dovodi tijelo u stanje dugoročne upale, od koje se tijelo počne braniti pretjeranim stvaranjem leukocita koji u nedostatku drugih “neprijatelja” počnu nastajati u tolikim količinama da leukociti, inače zaduženi za obranu našeg tijela, počinju napadati samo tijelo. To se onda pretvara u autoimune bolesti.

Za njih će liječnici u pravilu reći da imaju psihološku komponentu, zatim objasniti da to znači da kontinuirano stresan život dovodi tijelo u stanje kontinuirane samoobrane od okoline. Takve kronične upale povezane su i s ozbiljnim stanjima kao što su kardiovaskularne bolesti i rak, a mogu utjecati na naše razmišljanje i ponašanje.

Novost studije koju obrađujemo je teza da bi se negativni učinci mogli proširiti daleko dalje. “Mislimo da se stres, upala i posljedično smanjena kognicija kod pojedinaca mogu proširiti na zajednice i populacije”, objasnio je glavni autor prof. Yoram Vodovotz sa Sveučilišta u Pittsburghu, SAD.

“To bi moglo utjecati na donošenje odluka i ponašanje cijelih društava, narušiti našu kognitivnu sposobnost da se pozabavimo složenim problemima kao što su klimatske promjene, društveni nemiri i zarazne bolesti – i u konačnici dovesti do samoodrživog ciklusa društvene disfunkcije i degradacije okoliša”, dodaje autor za Frontieres.

Dakle temeljna teza je da postoji veza između kroničnih upala i kognitivnih disfunkcija, ali da uzročnost te veze još nije dobro istražena. Ovi autori misle da mozak stvara vlastitu kopiju tjelesne upale.