Projekt 3D SEBENICO doveo je ovih dana u kampus na Tvrđavi sv. Ivana deset talijanskih istraživača (arhitekata, povjesničara, arheologa, dizajnera) koji obilaze i dokumentiraju fortifikacijsku baštinu Šibenika i okolice.

Osim Tvrđave kulture Šibenik, partneri na projektu su Sveučilišta u Firenci, Paviji i Padovi, Grad Verona, Institut za kulturna dobra Regije Veneto i hrvatski Institut za povijest umjetnosti.

- Vrijeme je idealno, u kampusu imamo sve što nam je potrebno, a šibenske utvrde su fascinantne. Ove godine fokusirani smo na izradu digitalne dokumentacije bedema na Oštrici kod Grebaštice, no posjetili smo i posjetit ćemo još neke obližnje lokacije – rekao je voditelj projekta dr. Sandro Parrinello sa Sveučilišta u Firenci.

Bedem na Oštrici podignut je krajem 15. stoljeća, a služio je okolnom stanovništvu kao utočište tijekom razdoblja osmanskih pustošenja. Zaslugom Kluba prijatelja šibenskih tvrđava, 2020. godine Tvrđava kulture na bedemu provodi prva arheološka istraživanja, u kojima su pronađeni temelji južne kule.
- Nakon arheoloških istraživanja kolega Andrija Nakić i ja smo odradili i brojne terenske preglede poluotoka, pregledali arhivske izvore i napisali prvi znanstveni rad o bedemu koji je trenutno u postupku recenzije i biti će objavljen krajem godine - ističe Josip Pavić, voditelj Odjela za interpretaciju i istraživanje baštine Tvrđave kulture Šibenik.
Talijanski stručnjaci u Šibeniku borave od 16. do 24. veljače, a rezultate će predstaviti na međunarodnoj konferenciji koja će se održati u kampusu Tvrđave sv. Ivana u petak, 23. veljače. 

Dvije glavne teme radionice su povijest i razvoj šibenskih fortifikacija te načini dokumentiranja, očuvanja i valorizacije utvrda. Na radionici će izlagati i renomirani hrvatski istraživači fortifikacijske baštine - Andrej Žmegač, Ivo Glavaš, Ivan Alduk, Darka Bilić i drugi.

- Jedan od glavnih ciljeva projekta je razmjena znanja i iskustava s našim prekojadranskim kolegama. Proteklih desetak godina kod nas su izrađeni brojni znanstveni radovi, izložbe, publikacije, pokrenuti su brojni projekti vezani uz fortifikacijsku baštinu.

No na zapadu se odvijaju velike metodološke inovacije u dokumentiranju i restauraciji spomeničke baštine. Tu smo da učimo jedni od drugih, kao i da primijenimo naučeno – zaključuje Pavić.