Polarnim medvjedima u kanadskom zaljevu Hudson prijeti izgladnjivanje zbog klimatskih promjena koje produljuju razdoblja Arktičkog mora bez leda, usprkos nastojanjima tih životinja da prošire svoje prehrambene navike.

Polarni medvjedi koriste led koji se proteže diljem ocenske površine na Arktiku tijekom hladnijih mjeseci kako bi domogli glavnog plijena - debeljuškastih prstenastih i brkatih tuljana.

Tijekom toplijih mjeseci, kada se morski led povuče, od njih bi se očekivalo da čuvaju energiju i da čak padnu u stanje nalik hibernaciji.

No, zbog klimatskih promjena nastalih zbog ljudske aktivnosti, na dijelovima Arktika se razdoblje bez leda produljuje, a samo područje oko Sjevernog pola se dva do četiri puta brže zagrijava nego ostatak svijeta. Sve to prisiljava polarne medvjede da sve više vremena provode na kopnu.

Praćenje 20 polarnih medvjeda u zaljevu Hudson pokazuje da iako sve dulje ostaju bez ledene površine oceana te teže dospijevaju do svog uobičajenog plijena, oni ne odustaju već ustrajno pokušavaju pronaći hranu.

"Polarni medvjedi su kreativni, domišljati i ako su motivirani pretraživat će okoliš kako bi preživjeli i pronašli izvore hrane kako bi nadoknadili potrebe za energijom", rekao je Anthony Pango, glavni autor studije i biolog pri Američkom geološkom institutu (USGS).

Znanstvenici su u svom istraživanju koristili video kamere na GPS ogrlicama i tako pratili polarne medvjede po tri tjedna tijekom tri godine u zapadnom dijelu zaljeva Hudson, gdje se razdoblje bez leda produljilo tri tjedna od 1979. do 2015. To znači da su tijekom zadnjeg desetljeća polarni medvjedi proveli na kopnu otprilike 130 dana.

Dva medveda u praćenoj skupini su ostala odmarati se i smanjila potrošnju energije na razinu hibernacije, ali ostalih 18 je ostalo aktivno.

Neki od medvjeda su u potrazi za hranom jeli i travu, divlje bobice, galebove, glodavce pa čak i leševe tuljana.

Tri polarna medvjeda se uputila na duga plivanja, a jedan je prešao udaljenost od 175 kilometara.

U konačnici, međutim, znanstvenici su otkrili da im njihova nastojanja da se prehrane i održe na kopnu nisu omogućila da dođu do dovoljno kalorija.

Što duže ostaju na kopnu to je veći rizik od izgladnjivanja, upozorili su znanstvenici.

U divljini je ostalo oko 25.000 polarnih medvjeda i ugroženi su prvenstveno zbog klimatskih promjena koje im onemogućuju da se hrane svojim uobičajenim plijenom.