Profesor Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu Nikola Godinović bio je mentor pri vrlo važnom otkriću najudaljenije aktivne galaktičke jezgren u kojem su sudjelovali studenti Darko Zarić i Toni Šarić. Više o tome govorio je u emisije Tajne svemira s Teom Blažević.

U okviru rada na FESB-u, Darko Zarić, čiji je mentor bio upravo Godinović, dizajnirao je, testirao i razvio sustav kojim se s preciznošću boljom od pet kutnih sekundi (pomak od 0,7 milimetara na udaljenosti od 27 metara) deset puta u sekundi mjeri pomak kamere udaljene 27 metara od reflektora.

Sustav je uspješno instaliran na teleskop LST-1 i u potpunosti ispunjava zahtjeve dizajna. Drugi sustav, za precizno mjerenje i korekciju usmjerenosti teleskopa prilikom opažanja, razvija doktorand Toni Šarić.

Teleskop LST-1 smješten je na sjevernom opservatoriju CTAO Kanarskom otoku La Palma i još uvijek se nalazi u fazi puštanja u rad, ali svejedno je zaslužan za veliko otkriće. Naravno, profesor Godinović ne krije zadovoljstvo cijelom pričom, koju je detaljno objasnio.

“Osjećaj je lijep. Izgradnja teleskopa počela je prije desetak godina. Prvo je definiran znanstveni program istraživanja, zatim se pristupilo detaljno studiranju i dizajnu, a potom je 400 znanstvenika i inženjera iz 12 zemalja izgradilo teleskop. Pokazali smo da nije uzalud potrošeno deset milijuna eura, koliko je koštao”, kazao je Godinović pa nastavio:

“Dizajniran je da bi generirao gama zrake u području niskih energija. Gama zrake su najenergetskiji oblik svjetla, koji je milijarde do milijuna milijardi puta jači od optičkog generiranja svjetlosti.

Naš je zadatak bio razviti oscilacije kamere prilikom usmjeravanja teleskopa i taj naš sustav se nalazi u centralnom dijelu zrcala reflektora. A drugi dio je kamera koja snima zvijezde u blizini izvora koji opažamo, a onda pomoću tih slika zvijezda, mapira nebeske koordinate i na taj način svake sekunde daje nebeske koordinate.”

Teleskop je pušten u rad, iako su još potrebne određene kalibracije. Ima prve znanstvene rezultate.

“Detektirali smo spektar jednog izvora koji se koristi kao standardna svijeća. A ovo otkriće do kojeg smo došli, potvrdilo je da teleskop ima performanse kakve smo zamislili. Gama zrake udaljene galaksije su putovale do nas osam milijardi godina.”

Inače, gama zrake je teško detektirati jer napravi kratkotrajni tračak svjetlosti, koji traje par nanosekundi.

“Uz jako osjetljivu kameru se može dobiti slika tog plavičastog izvora svjetlosti, nakon čega se može odrediti iz kojeg smjera je došla. Problem detekcije gama zraka iz dalekih izvora je u tome što se na putu atenuiraju. Zato smo dizajnirali teleskop koji je osjetljiv u tom niskom području gama zraka”, istaknuo je Godinović pa otkrio da će se napraviti još oko 60 ovakvih teleskopa i postaviti diljem svijeta.

Objasnio je i što je točno kvazar.

“To nisu zvijezde nego aktivna galaktička jezgra jako udaljena od nas. Njeno središte je sjajnije od svih ostalih u galaksiji. To se događa jer se u njoj nalazi crna rupa koja stvara elektromagnetski izvor. Njihova detekcija nudi nam novi pogled za istraživanje ekstremnih nebeskih tijela, što je nemoguće ostvariti u laboratoriju”, naglasio je Nikola Godinović.