„Svi moramo biti spremni na to da imamo susjeda koji se trenutno ne libi upotrijebiti silu kako bi ostvario vlastite interese“, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz prije nekoliko tjedana u jednoj emisiji na javnom servisu ARD. Mislio je pri tom na Rusiju pod vodstvom Vladimira Putina

Napadom na Ukrajinu, ruski predsjednik je ujedno potaknuo strah od napada i u Njemačkoj, kao i u drugim europskim zemljama, piše Deutsche Welle.

U ruskoj eksklavi Kalinjingradu stacionirane su balističke rakete kratkog dometa tipa „Iskander“. One imaju domet od 500 kilometara i mogu stići do susjednih zemalja, pa tako i do dijelova sjeverne i istočne Njemačke.

Ruske krstareće rakete mogle bi doseći ciljeve gotovo svuda u Europi. Pored toga, Rusija ima i balističke rakete srednjeg dometa, kao i interkontinentalne rakete s nuklearnom glavom.

Njemački Bundeswehr s druge strane danas ima malo toga što bi se moglo suprotstavit toj potencijalnoj prijetnji. Komandant ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, general-potpukovnik Ingo Gerharz, koristi čak formulaciju „rupi u obrani naše zemlje“.

Ako bi Njemačka bila napadnuta raketama dugog dometa, one bi letjele na visini daleko iznad zemljine atmosfere. „Samo sustav kao što je “Strijela 3” može odbiti napade takvih projektila, jer samo njegove rakete mogu doseći tu visinu“, objašnjava njemački general.

Istina, Bundeswehr ima proturaketni sustav „Patriot“, koji se koristi protiv krstarećih raketa i balističkih projektila kratkog dometa. On, međutim, ispaljuje samo rakete presretače na udaljenosti do 60, odnosno do 40 kilometara u visinu. Domet PVO-sustava IRIS-T SLM još je manji. Pa i domet tenka „Gepard“, namijenjenog i za protuzračnu obranu, a koji se u Ukrajini dokazao u borbi protiv krstarećih raketa, ipak je veoma ograničen.

“S “Patriotom” se može zaštiti sjedište Vlade u Berlinu, a sa “Strijelom” čitav Berlin-Brandenburg“, tvrdi Gustav Gressel, vojni ekspert iz berlinskog trusta mozgova Europski savjet za vanjske odnose (ECFR). On ukazuje da su prednosti “Strijele 3” njena bolja manevarska sposobnost, to što su rakete veće, imaju više goriva i dostižu veću maksimalnu brzinu. “To znači da mogu da se presreću brži, veći projektile i složeniji projektili, nego s “Patriotom”, kaže Gressel. Zato je, smatra, to najbolji sustav koji je trenutno dostupan.

Prema podacima proizvođača, “Strijela 3” može gađati na velikim visinama, do sto kilometara. Ujedno ima i veliki domet: do 2.400 kilometara. Slično “Patriotu” i “Strijela 3” se sastoji od mobilnog lansirnog uređaja, mobilnog kontrolnog centra i mobilne radarske stanice.

Ako radar otkrije neprijateljski projektil, putanja rakete presretača se izračunava u kontrolnoj sobi. Ona odatle može kontrolirati čak i nakon lansiranja, u slučaju potrebe da se korigira putanja. Bojeva glava dizajnirana je tako da udarom uništava bojevu glavu neprijateljske rakete. Međutim, statistike pokazuju da raketa presretač ima samo 55 posto šansi za uspjeh. To znači da uvijek mora biti ispaljeno više raketa kako bi se povećala verojatnost da će neprijateljski projektil biti oboren. To naravno znači da je zadatak obrane daleko teži od napadačevog.

Vojni ekspert Gressel također ukazuje da bi “Strijela 3” mogla “imati probleme” prilikom upotrebe protiv interkontinentalnih raketa, jer one lete brže. Pored toga, sustav može odbiti napade hipersoničnim oružjem samo u ograničenoj mjeri, pošto ga radar “Strijele 3” kasno detektira.

“Strijela 3” bi trebala biti pozicionirana na tri lokacije u Njemačkoj: kod Berlina, u Schleswig-Holstein i u Bavarskoj. Ujedno, sustav ne bi trebao štititi samo njemački teritorij. “Želeli bismo ga integrirati u sustav protuzračne obrane NATO-a. Njemačka na taj način podržava sigurnost naših susjednih zemalja“, rekao je njemački ministar obrane Boris Pistorius.

Njemačka želi dati svoj doprinos razvoju europskog proturaketnog obrambenog sustava „Zračni štit“ (Air Shield) – svojevrsne nevidljive kupole koja bi trebala štititi čitavu Europu.