Otzi, mumificirani muškarac koji je živio prije 5300 godina a čije je tijelo pronađeno u Alpama 1991. godine, vjerojatno je bio tamnije puti, imao tamne oči i bio ćelav, sugerira nova studija
Prva proučavanja trupla, poznatog i kao Ledeni čovjek, otkrila su
genetske tragove istočnoeuropskih stepskih pastira koji su
živjeli prije oko 4900 godina. No nova studija više ne
podržava ovo otkriće.
Istraživači tvrde da je tehnologija napredovala od prve
studije i da je puno više genoma drugih prapovijesnih Europljana
potpuno dekodirano. To je omogućilo usporedbu Otzijevog
genetskog koda s njegovim suvremenicima.
Znanstvenici su otkrili da među stotinama Europljana koji su
živjeli u isto vrijeme kad i Otzi, i čiji su genomi sada
dostupni, Ledeni čovjek ima više zajedničkog podrijetla s ranim
anatolskim poljoprivrednicima nego s bilo kojim njegovim
europskim suvremenikom.
“Analiza genoma otkrila je fenotipske osobine poput
visoke pigmentacije kože, tamne boje očiju i muškog
tipa ćelavosti koje su u oštrom kontrastu s prethodnim
rekonstrukcijama da se radi o svjetloputom i poprilično
dlakavom muškarcu sa svijetlim očima“, rekao
je Johannes Krause s Instituta Max Planck za evolucijsku
antropologiju u Njemačkoj.
“Međutim, mumija je tamnije puti i bez
kose“, dodao je.
Antropolog Albert Zink, koautor studije i voditelj Istraživačkog
instituta Eurac za proučavanje mumija u Italiji, rekao je da
je “to najtamnija boja kože zabilježena kod
suvremenih europskih pojedinaca.”
“Ranije se mislilo da je mumijina koža potamnila tijekom
njenog čuvanja u ledu, ali pretpostavlja se da je ono što
sada vidimo zapravo uglavnom Otzijeva izvorna boja
kože“, rekao je i dodao da je ovo otkriće važno zbog
“pravilnog očuvanja mumije”.
Otzi je privukao svjetsku pozornost 1991. godine kada su ga
otkrili planinari na 3210 metara nadmorske visine.
Istraživači su rekli da je prethodni
prikaz Otzija pogrešan u pogledu njegove kose.
Kao zreo muškarac, najvjerojatnije više nije imao dugu i gustu,
već rijetku kosu. No prema studiji objavljenoj u Cell
Genomicsu, njegovi geni ukazuju na predispoziciju za ćelavost.
“Ovo je relativno jasan rezultat i također bi mogao
objasniti zašto na mumiji nije pronađeno gotovo ništa
kose“, rekao je Zink.
Geni koji predstavljaju povećani rizik od pretilosti i dijabetesa
tipa 2 također su pronađeni u genomu Ledenog čovjeka, ali
oni se vjerojatno nisu manifestirali zbog njegovog zdravog načina
života.