Hrvatske i europske tvrtke čeka dug put do prihvaćanja novih tehnologija, vještina i procesa, rečeno je na konferenciji 'Net Zero Industry' u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

Fokus konferencije je najveća transformacija gospodarstva u posljednjih 100 godina – primjena inovativnih poslovnih modela dekarbonizacije industrije u skladu s nedavno objavljenim ‘Net-Zero Industry Actom’ Europske komisije, ključnim dijelom Europskog zelenog plana.

Istaknuto je kako će se najmanje 40 posto niskougljičnih tehnologija, od solarnih panela do dizalica topline, morati proizvesti unutar granica EU do 2030., a tome će pomoći labavija pravila dodjele državnih potpora niskougljičnim tvrtkama.

Zamjenica voditelja Predstavništva Europske komisije u RH Andrea Čović Vidović istaknula je kako je ‘Net-Zero Industry’ akt kojim se otkriva nova tehnologija i nova industrija u Europskoj uniji.

“Poanta je u tome da se pronađe prostor ne samo za razvoj i inovacije, gdje stojimo dobro, nego i za pravu proizvodnju čistih tehnologija u EU. Ideja je, zapravo, da globalno postignemo onaj ambiciozni cilj do 2050. godine, a to je da EU, odnosno Europa postane prvi klimatski neutralni kontinent“, naglasila je Čović Vidović, dodavši kako građanima treba podići svijest o tome koliko je ta transformacija važna za budućnost Europe.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš kazao je da put ka dekarbonizaciji podrazumijeva nove inovativne poslovne modele, a što će tražiti mnogo odricanja i prilagodbu novim poslovnim odnosima.

Taj put je, po njemu, dosta neizvjestan jer se u tranziciji, kazao je, netko može pogubiti. Istaknuo je da su do sada po tom pitanju pripremljeni pojedini akti i da su u raspravi.

Direktor za strategiju i razvoj NEXE-a Grupe Davor Blažek naveo je kako u Nexe Grupi već aktivno rade na temama cjelovite zelene tranzicije županije, kao i da su iznimno ponosni na njihov projekt ‘Co2ntessa’, odnosno na implementaciju inovativne tehnologije ‘hvatanja’ ugljika.

U budućnosti će to biti potpuno ugljično neutralni – ‘zeleni’ – cement, istaknuo je.

Projekt je, naveo je, vrijedan 400 milijuna eura i predstavlja jednu od najvećih investicija u industriji u Hrvatskoj. Projekt je prijavljen u Inovacijski fond EU. Realizacija navedenog projekta, po Blažeku, osigurava dugoročnu održivost cementne industrije u Hrvatskoj.