Umjetna inteligencija uvelike se promijenila posljednjih godina. Sve je počelo kao obećavajuće polje većinom bezopasne primjene, a sada gledamo u industriju tešku više od 100 milijardi dolara u kojoj se najveći igrači - Microsoft, Google, i OpenAI - natječu u tome tko će brže, i bolje, razviti novu tehnologiju.
Rezultat su sve sofisticiraniji modeli, često objavljeni u žurbi
bez primjerenog testiranja i nadzora, piše Science Alert.
Ovi modeli sposobni su za većinu zadataka koje mogu obavljati i
ljudi, a u mnogo slučajeva zadatke obavljaju i bolje.
Mogu nas pobjeđivati u kompleksnim strateškim igrama, stvarati
nevjerojatnu umjetnost, dijagnosticirati rak i skladati glazbu.
Nema sumnje da sustavi umjetne inteligencije izgledaju,
barem do neke mjere, inteligentno. No hoće li oni ikada biti
jednako inteligentni kao i ljudi?
Za to postoji i izraz: opća umjetna inteligencija
(eng. artificial general intelligence – AGI). Iako se
radi o širokom konceptu, jednostavno objašnjeno AGI je točka na
kojoj umjetna inteligencija ima generalne kognitivne sposobnosti
koje podsjećaju na one ljudske.
Drugim riječima, stadij u kojem umjetna inteligencija može
riješiti bilo kakav intelektualni zadatak koji može riješiti i
ljudsko biće.
Do toga još nismo došli; trenutni modeli umjetne inteligencije ne
mogu doseći jedinstvene ljudske osobine poput istinske
kreativnosti i emocionalne svijesti.
Science Alert je upitao pet stručnjaka hoće li umjetna
inteligencija ikada postići razinu AGI-ja, a svih pet reklo je –
da.
Paul Formosa
AI je već u mnogim stvarima dosegnuo i prestigao ljudsku
inteligenciju. Može nas pobijediti u strateškim igrama poput
šaha, bolji je u mnogim jezičnim performansama, čak može i pisati
prolazne eseje za fakultete, kaže Formosa.
Naravno, umjetna inteligencija može izmišljati stvari i raditi
greške – to isto mogu i ljudi, ali na drugačiji način.
Dugoročno, čini se vjerojatno da će umjetna inteligencija doseći
razinu inteligencije koja podsjeća na ljudsku. Ipak, postoji
argument da umjetna inteligencija neće zaista biti “inteligentna”
jer ne može razumjeti što radi, budući da ne posjeduje svijest.
Međutim, razvoj umjetne inteligencije sugerira
da inteligencija može postojati bez svijesti, budući da
je možemo razumjeti u funkcionalnim okvirima. Inteligentno biće
može raditi inteligentne stvari: učiti, razmišljati, pisati
eseje, koristiti alate.
Umjetna inteligencija koju razvijamo možda nikada neće biti
svjesna, no sve više može činiti inteligentne stvari.
U nekim slučajevima ih već čini na razinama mnogo iznad ljudi,
što je trend koji će se vjerojatno nastaviti.
Christina Maher
Umjetna inteligencija doseći će ljudsku, ali ne tako skoro.
Ljudska inteligencija dopušta nam da kritički razmišljamo,
rješavamo probleme i donosimo odluke. Ona zahtijeva mnogo
kognitivnih sposobnosti poput prilagodbe, socijalne inteligencije
i učenja iz iskustva.
Umjetna inteligencija već ispunjava mnogo tih uvjeta. Ono što je
ostalo jest da umjetna inteligencija nauči inherentne ljudske
karakteristike poput kritičkog razmišljanja, razumijevanja
emocija i situacija koje ih izazivaju.
Kao ljudska bića, mi učimo i živimo te karakteristike od dana
našeg rođenja. Naše prvo iskustvo sreće dogodilo nam se toliko
rano da bismo ga se uopće sjećali.
Učimo o kritičkom razmišljanju i regulaciji emocija tijekom
djetinjstva. Ono što je važno je da je ljudskom mozgu potrebno
mnogo godina da dosegne tu razinu inteligencije.
Umjetna inteligencija još uvijek nema takve sposobnosti, no ako
ljudi to mogu naučiti, vjerojatno može i AI, a možda čak i brže
od nas.
Još uvijek otkrivamo kako bi se modeli umjetne inteligencije
trebali graditi, trenirati i kako bi se s njima trebalo
komunicirati kako bi oni razvili te sposobnosti.
Pitanje zapravo nije hoće li umjetna inteligencija doseći
ljudsku, pitanje je kada – i kako.
Seyedali Mirjalili
Vjerujem da će umjetna inteligencija prestići ljudsku. Zašto?
Prošlost nam nudi uvide koje ne smijemo ignorirati. Ranije se
vjerovalo da jedino ljudi mogu igrati kompjuterske igre,
prepoznavati slike i kreirati sadržaj. Tehnološki napredak pobio
je to vjerovanje.
Ubrzani razvoj i usvajanje algoritama umjetne inteligencije,
zajedno s pregršt podataka i resursa, doveli su do razine
inteligencije i automatizacije koja je ranije bila nezamisliva.
Ako nastavimo tim putem, takva umjetna inteligencija više nije
tek mogućnost, već nas sigurno čeka u budućnosti.
Samo je pitanje vremena. Umjetna inteligencija značajno je
napredovala, no još ne dovoljno u zadacima koji zahtijevaju
intuiciju, empatiju i kreativnost. Ipak, napredci u algoritmima i
to će učiniti mogućim.
Štoviše, jednom kada sustavi umjetne inteligencije dosegnu
kognitivne mogućnosti slične ljudskima, oni će se moći sami
nadograđivati bez ljudskog sudjelovanja. Takva vrsta
“automatiziranja inteligencije” dubinski će promijeniti svijet.
Opća umjetna inteligencija još uvijek nam predstavlja veliki
izazov, a postoje i etičke i društvene implikacije o kojima se
mora vrlo pažljivo razmišljati dok nastavljamo s razvojem takvih
sustava.
Dana Rezazadegan
Da, umjetna inteligencija postat će podjednako pametna kao i
ljudska bića na mnoge načine, no koliko točno? O tome će odlučiti
napredak kvantnog računanja.
Ljudska inteligencija ne svodi se tek na poznavanje činjenica.
Ona ima nekoliko aspekata poput kreativnosti, emocionalne
inteligencije i intuicije, koju trenutni modeli umjetne
inteligencije mogu oponašati, ali ih ne mogu doseći.
Ipak, umjetna inteligencija strašno je napredovala, a taj trend
će se nastaviti.
Algoritmi umjetne inteligencije na stabilnim kvantnim računalima
imaju velike izglede za postizanje nečeg što bi moglo podsjećati
na opću ljudsku inteligenciju, iako ona možda neće biti nužno
identična svim aspektima ljudske inteligencije koje poznajemo.
Marcel Scharth
Mislim da je vrlo vjerojatno da će opća umjetna inteligencija
jednog dana postati stvarnost iako je velika nepoznanica kada bi
se to moglo dogoditi. Ako se ona razvije, čini se da je
neizbježno da će prestići ljudsku inteligenciju.
Sama ljudska bića dokaz su da zakoni fizike omogućavaju visoko
fleksibilnu inteligenciju sposobnu za prilagodbu.
Ne postoji fundamentalni razlog da bismo vjerovali kako strojevi
u principu ne mogu obavljati radnje potrebne za dosizanje
ljudskih sposobnosti rješavanja problema.
Nadalje, umjetna inteligencija ima jasne prednosti u odnosu na
ljude, poput brzine i kapacitet memorije, manje fizičkih
ograničenja, ali i potencijal za veću racionalnost i poboljšanje.
Naš primarni izazov je da dobijemo bolji uvid u samu
inteligenciju i da saznamo kako izgraditi AGI.
Trenutni sustavi umjetne inteligencije u mnogočemu su ograničeni
i nisu ni blizu postizanja rezultata koji bi karakterizirali AGI.
Put prema općoj umjetnoj inteligenciji zahtijevat će nepredvidive
napretke i inovacije.
Metaculus, respektabilna platforma za predviđanja, u prosjeku
predviđa dosizanje AGI-ja u 2032. godini.
– Meni se to čini preoptimistično, kaže Scharth.
– Istraživanje stručnjaka iz 2022. godine predvidjelo je da
će umjetna inteligencija doseći ljudsku do 2059. godine. To mi se
čini vjerojatno, dodaje.