Bempedoatna kiselina može biti alternativa za ljude koji trebaju sniziti kolesterol, ali ne mogu ili ne žele uzimati statine, prema velikom istraživanju objavljenom u subotu u New England Journal of Medicine.
Statini su najčešće propisivani lijekovi za snižavanje
kolesterola koji pomažu u snižavanju onoga što je poznato kao
“loš” kolesterol (LDL) u krvi. Više od 90 posto odraslih
koji uzimaju lijekove za snižavanje kolesterola koriste statine,
prema američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, prenio
je CNN.
Statini se smatraju sigurnima i učinkovitima, ali postoje
milijuni ljudi koji ih ne mogu ili ne žele uzimati.
Kod nekih ljudi uzrokuje intenzivnu bol u mišićima.
Ranija istraživanja su pokazala da između 7 i 29
posto pacijenata koji trebaju sniziti kolesterol ne podnose
statine, prema dr. Stevenu Nissenu, kardiologu i istraživaču na
klinici Cleveland i koautoru nove studije.
“Vidim srčane bolesnike koji dolaze s užasnim
povijestima bolesti, višestrukim infarktima, ponekad
operacijom premosnice, mnogo stentova i kažu: ‘Doktore, probao
sam više statina, ali kad god uzmem statin, bole me mišići ili
su slabi. Ne mogu hodati uz stepenice. Jednostavno ne mogu
tolerirati te lijekove’.”
“Potrebne su nam alternative za te
pacijente”, kaže Nissen.
Liječnici imaju nekoliko opcija, uključujući ezetimib i
inhibitore PCSK9.
Bempedoatna kiselina, koja se prodaje pod imenom Nexletol,
osmišljena je posebno za liječenje pacijenata koji ne podnose
statine.
Učinci lijeka na zdravlje srca nisu bili u potpunosti ocijenjeni
sve do ovog velikog ispitivanja.
Novu studiju djelomično je financirao Esperion Therapeutics,
proizvođač Nexletola.
Studijom, koja je predstavljena u subotu na godišnjem znanstvenom
zasjedanju Američkog koledža za kardiologiju
i Svjetskog kardiološkog kongresa, Nissen i
suradnici obuhvatili su 13.970 pacijenata iz 32 zemlje.
Kod svih pacijenata postojala je netolerancija statina,
obično zbog nuspojava na mišićno-koštanom sustavu.
Pacijenti su nasumično podijeljeni u dvije skupine od kojih je
jedna dobivala bempedoatnu kiselinu, a
druga placebo – tvar bez učinka.
Znanstvenici su pratili te pacijente gotovo pet godina i utvrdili
da se bempedoatna kiselina dobro podnosi i da je
postotak smanjenja “lošeg” kolesterola bio veći s
bempedoatnom kiselinom nego s placebom 21,7 posto.
Rizik od kardiovaskularnih događaja – uključujući smrt, moždani
ili srčani udar bio je 13 posto manji s
bempedoatnom kiselinom nego s placebom.
U skupini koja je uzimala bempedoatnu kiselinu bilo je nešto
više slučajeva gihta i žučnih kamenaca u usporedbi s ljudima koji
su uzimali placebo.
Bempedoatna kiselina nije imala primijećen učinak na
smrtnost, ali to može biti zato što je razdoblje promatranja bilo
prekratko da bi se moglo reći je li imala takav utjecaj.
Ranija ispitivanja na statinima pokazala su isto i tek nakon
više studija o statinima znanstvenici su uspjeli pokazati utjecaj
na smrtnost.
“Statini su zlatni standard. Oni su kamen temeljac. Svrha ove
studije nije bila zamijeniti statine, već omogućiti alternativnu
terapiju za ljude koji ih jednostavno ne mogu uzimati”, kaže
Nissen.