Mala zvjezdarnica u Višnjanu upornošću je postigla astronomske rezultate -svojim doprinosom svrstala se među top pet svjetskih zvjezdarnica. Kako nisu državna ustanova, sva otkrića pripadaju njima pa se Korlević našalio kako su upravo oni najveći vlasnik nekretnina u svemiru.

Osnivač Zvjezdarnice Višnjan, jedan od pokretača njenog prvog većeg edukacijskog projekta “Visnjan School of Astronomy”, dobitnik brojnih strukovnih priznanja i nagrada, Korado Korlević održao je svoje jubilarno deseto zadarsko predavanje. Tema su bila mala tijela Sunčevog sustava, o čemu je cijela multimedijalna dvorana zadarskog Sveučilišta u utorak pozorno slušala.

Mala zvjezdarnica u Višnjanu upornošću je postigla astronomske rezultate -svojim doprinosom svrstala se među top pet svjetskih zvjezdarnica. Kako nisu državna ustanova, sva otkrića pripadaju njima pa se Korlević našalio kako su upravo oni najveći vlasnik nekretnina u svemiru. U 40 godina djelovanja identificirali su 1447 novih asteroida i dva kometa. Važnu ulogu igraju i u svjetskim asocijacijama pa su tako proveli 1904 asistencije u određivanju staze opasnih asteroida/objekata.

Ponose se time da imaju 3497 alumnija i razvili su nekoliko edukacijskih programa poput ra(STEM), STEM(AJMO!) i drugih. Upravo je važnost edukacije ono što je Korlević najviše isticao kroz svoje predavanje:

- Naš cilj je da odgajamo buduće generacije i šefove laboratorija, a ne znanstvenike koji će se utopiti u masi.

Kao primjere uspješnih Hrvata istaknuo je Marinu Brozović, Marija Jurića i Željka Ivezića.

Rekao je kako je upravo sad pravo vrijeme za nova otkrića o malim tijelima Sunčeva sustava, o kojim se do sad znalo jako malo. Primjerice, donedavno se vjerovalo da su krateri na Mjesecu nastali erupcijama vulkana, no oni su zapravo posljedica udara ili eksplozije nekog tijela o naš prirodni satelit. Takvi „ožiljci“ nalaze s i na Zemlji, no zbog erozije tla i činjenice da oceani prekrivaju preko 70% površine, teško ih je uočiti.

Na primjer, jedan od najsnažnijih meteora ušao je u zemljinu atmosferu 1908. godine i eksplodirao 10 kilometara iznad tla u Sibiru. Stabla u krugu od 30 kilometara bila su uništena i spaljena, a pretpostavlja se da je od jakog vjetra i pritiska poginulo nekoliko ljudi. Nije pitanje hoće li s novi udari u Zelju dogoditi, već kada i koliko će jaki biti rekao je Korlević.

- Tek smo zagrebli površinu, rekao je Korlević referirajući se na dosadašnja otkrića o meteorima. Zaključio je da se isplati biti znanstvenik jer svijet kakav poznajemo ne može postojati bez eksperata.