Brojku veću od osam tisuća oboljelih od sepse u 2021. godini iznijela je anesteziologinja Tina Tomić Mahečić u razgovoru za Hinu, dodavši da je vrlo teško dati preciznu sliku jer još uvijek nemamo registar oboljelih i umrlih od tog sindroma.

Sepsa je najčešći uzročnik smrti u bolnicama, upozoravaju zdravstveni stručnjaci u povodu  Međunarodnog dana sepse, te pozivaju na hitno donošenje nacionalnih smjernica za prevenciju i liječenje tog sindroma od kojega je lani u Hrvatskoj oboljelo više od osam tisuća pacijenata. 

Sepsa je upalni odgovor organizma na infekciju koja se može pojaviti nakon operativnog zahvata, a smrtnost iznosi čak 10 do 50 posto. Stoga je važno rano otkrivanje i početak liječenja sepse, posebno kod pacijenata u bolničkim ustanovama, poručuje Hrvatsko društvo medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije (HDMSARIST) koje je pokrenulo kampanju ranog prepoznavanja te bolesti "Zaustavimo sepsu" u svim većim hrvatskim gradovima.

Brojku veću od osam tisuća oboljelih od sepse u 2021. godini iznijela je anesteziologinja Tina Tomić Mahečić u razgovoru za Hinu, dodavši da je vrlo teško dati preciznu sliku  jer još uvijek nemamo registar oboljelih i umrlih od tog sindroma.

"Sepsa, prepoznata i liječena na vrijeme, ima dobru prognozu i za preživljenje i kvalitetan život nakon preboljenja", ističe Tomić Mihečić, jedna od sudionica okruglog stola u KBC-u Zagreb na kojemu će biti istaknuta važnost prepoznavanja prvih simptoma, kao i kontrolirane upotrebe antibiotika.

Koliko je sepsa velik problem u hrvatskom zdravstvu, govore i podaci da su lani na liječenje sepse ukupno utrošena 63.553  bolnička dana, a prema podacima Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava RH (CEZIH) izravni troškovi sepse u hrvatskim bolnicama u 2021. iznosili su 10,85 milijuna eura.

Procjenjuje se da je ukupno izravno financijsko opterećenje i veće, zbog propusta u protokolima po kojima se troškovi naplaćuju, istaknula je Tomić Mihečić objasnivši da je sepsa  više sindrom nego jedinstvena klinička dijagnoza.

Tako Hrvatska nema registar oboljelih i umrlih od sepse, ali postoji problem u pisanju njezine dijagnoze zbog čega ona često ne ulazi ni u izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). 

Rezultat je da se na ljestvici deset vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj sepsa niti ne navodi.

Sve su to problemi na koje će upozoriti sudionici skupa u KBC-u Zagreb, na kojemu će biti i predstavnici Radne skupine za izradu i donošenje Nacionalnih smjernica za prevenciju i liječenje sepse.

Poručuju da im je iznimno važna podrška Ministarstva zdravstva, a cilj je unaprijediti edukaciju zdravstvenog osoblja i bolničke protokole kako bi se postigli bolji ishodi liječenja sepse.

"Prvi je to korak u postizanju ujednačene prakse u liječenju sepse u Hrvatskoj stavljanje naglaska na sustavnu prevenciju jedne od najpreventabilnijih bolesti današnjice od koje ipak obolijeva i umire jako veliki broj ljudi", ističe Tomić Mahečić.