Rak debelog crijeva u 2020. godini bio je najčešća novodijagnosticirana maligna bolest u Hrvatskoj i drugi najčešći uzrok smrti među onkološkim bolesnicima: svaki dan dijagnosticira se 10 novih slučajeva, a umre šest osoba, upozorila su u srijedu tri liječnička udruženja.

"Rak debelog crijeva je bolest koja u Hrvatskim i svjetskim okvirima ima zabrinjavajuće epidemiološke razmjere i loše ishode, a gotovo u svim slučajevima smrt je nepotrebna i može se izbjeći", rekao je predsjednik Hrvatskog gastroenterološkog društva Ivica Grgurević na konferenciji za medije. 

On je s predsjednikom Hrvatske liječničke komore Krešimirom Luetićem i predsjednikom Hrvatskog liječničkog zbora Željkom Krznarićem u povodu proglašenja ožujka mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva, istaknuo kako je potrebno preokrenuti negativne trendove i poticati građane na preventivne metode. 

Trojica gastroenterologa istaknula su kako je za primarnu prevenciju nužno prosvjećivati građane o potrebi zdravog načina života i prehrane te o opasnosti od pretilosti, pušenja i prekomjernog konzumiranja alkohola. To su sve rizični faktori za razvoj ove maligne bolesti, a Hrvatska je po njihovoj incidenciji lošija od prosjeka EU. 

Također su pozvali građane da se odazovu testiranju na krv u stolici u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva, a u slučaju pozitivnog nalaza i na kolonoskopiju, što su mjere sekundarne prevencije ove bolesti. 

Program ranog otkrivanja provodi se od 2008., Dosad su provedena četiri ciklusa, a u tijeku je peti, no liječnike zabrinjava slab odaziv građana na poziv za testiranje, koji je oko 20 do 30 posto.

Zabrinjava ih i da se čak trećina pacijenata kod kojih se potvrdi pozitivan nalaz krvi u stolici, ne odazove pozivu na kolonoskopiju. 

"Polipi su ti koji dovode do razvoja karcinoma debelog crijeva. Nama je cilj prepoznati pacijente koji imaju polipe, odstraniti ih i time spasiti žvote", pojasnio je Grgurević. 

Polipi se počinju učestalo javljati nakon 45. ili 50. godine života, rastu sporo i lako se odstranjuju prilikom kolonoskopskog pregleda debelog crijeva, a visoka smrtnost uglavnom je posljedica kasnog postavljanja dijagnoze.

Luetić je podatke o odazivu ocijenio poraznima, istaknuvši da bi Hrvatska imala 450 spašenih života godišnje, kada bi imala odaziv od 60 posto kao Slovenija. 

Krznarić je rekao kako sigurno postoje predrasude o debelom crijevu, ali i pregledu te da je te barijere potrebno razbiti i promicati svijest.