U strahu od brzine širenja nove varijante koronavirusa nadu budi što podaci iz južnoafričke prijestolnice Pretorije pokazuju da 70 posto pacijenata zaraženih omikronom nema problema s disanjem, pa ipak, stručnjaci se boje posljedica mnogo slučajeva koje bi ova varijanta mogla donijeti, pišu svjetske agencije.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) varijanta omikron otkrivena je do srijede u 57 država uz porast broja slučajeva na jugu Afrike.

Neki zdravstveni stručnjaci kažu da je dobra vijest što su prve osobe, za koje se zna da su zaražene omikronom, imale blage simptome covida-19, iako su upozorili da je još uvijek prerano izvući čvrste zaključke o najnovijoj varijanti koronavirusa koju je Svjetska zdravstvena organizacija kategorizirala kao zabrinjavajuću.

„Čak i ako je težina bolesti jednaka ili potencijalno čak i blaža nego uz delta varijantu, očekuje se da će se hospitalizacije povećati ako se više ljudi zarazi i da će postojati vremenski razmak između povećanja incidencije slučajeva bolesti i povećanja incidencije smrti", navodi se u tjednom izvješću WHO-a objavljenom u srijedu, prema Reutersu.

U izvješću, pak, koje je tijekom vikenda izdalo Južnoafričko vijeće za medicinska istraživanja navodi se da većina pacijenata u bolnici u Pretoriji, za koje se vjeruje da su zaraženi omikronom, nije hospitalizirana zbog covida-19, već iz drugog medicinskog razloga. Od 42 pacijenta, njih oko 70 posto nema problema s disanjem i ne treba im kisik, prenosi njemačka novinska agencija dpa.

"Ovo je slika koja nije viđena u prethodnim valovima", navodi se u izvješću. Čak i na početku prethodnih valova, većina hospitaliziranih pacijenata s covidom imala je problema s disanjem. Ipak, potrebno je više vremena da se u potpunosti odgovori na pitanja o težini covida-19 uzrokovanog novom varijantom omikronom."

Glavnu kalifornijsku epidemiologinju dr. Ericu Pan razveselila je ta preliminarna procjena.

"Vrlo je rano, a populacija pacijenata je mlada, ali ohrabrujući rani podaci ukazuju na manje (potrebe za kisikom za pacijente) i manju težinu (simptoma)", napisala je Pan na Twitteru.

Dr. Anthony Fauci, glavni medicinski savjetnik predsjednika Joea Bidena za pandemiju, nazvao je izvješće o Južnoj Africi "ohrabrujućim" u intervjuu za CNN, ali je dodao da "stvarno moramo biti oprezni prije nego što donesemo bilo kakav zaključak da je bolest manje ozbiljna, ili stvarno ne uzrokuje nikakvu tešku bolest usporedivu s deltom.”

Nova varijanta je "očito vrlo zarazna", vrlo vjerojatno više od delte, trenutno dominantne globalne vrste, rekao je Fauci za AFP.

No, istaknuo je da je populacija zaražena omikronom mlada i stoga je bila manja vjerojatnost da će biti hospitalizirana. Za razvoj teške bolesti nekad su potrebni tjedni, dodaje Fauci.

Maria Van Kerkhove, epidemiologinja Svjetske zdravstvene organizacije, složila se da je još prerano reći hoće li omikron rezultirati blažim simptomima covida-19.

“Čak i ako se radi o blagoj bolesti, važno je da i dalje brzo djelujemo kako bismo poduzeli mjere za kontrolu njezina širenja, jer čak i ako imamo veliki broj slučajeva koji su blagi, nekima od tih osoba trebat će hospitalizacija... intenzivna njega, a neki ljudi će umrijeti”, rekla je na CBS-u.

"Više slučajeva može značiti više hospitalizacija, više hospitalizacija moglo bi značiti više smrtnih slučajeva i ne želimo vidjeti da se to dogodi pored ionako teške situacije s deltom koja cirkulira u cijelom svijetu."

Jedno od najvećih pitanja za američke stručnjake je što će se dogoditi kada se omikron 'suprotstavi' delta varijanti, koja trenutno čini 99,9 posto analiziranih uzoraka koronavirusa u SAD-u. Nejasno je hoće li delta ostati dominantna vrsta ili će je omikron moći istisnuti.

"Ono što još ne znamo je koliko će se prenositi, koliko će dobro djelovati naša cjepiva, hoće li dovesti do teže bolesti", rekla je dr. Rochelle Walensky, direktorica američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti za tv kuću ABC.

Ostaje zabrinutost oko toga koliko je omikron zarazan.

Trevor Bedford iz Centra za istraživanje raka Fred Hutchinson, istraživač zaraznih bolesti koji proučava širenje koronavirusa, rekao je da bi stopa prijenosa omikrona mogla ovu varijantu učiniti “mnogo većom prijetnjom u smislu broja slučajeva nego delta”.

“Veličina ovog vala uvelike će ovisiti o populaciji podložnoj zarazi. Iako trenutni podaci ne mogu u potpunosti odgovoriti na to koliko omikron može 'umaknuti' cjepivu, mislim da može u nemaloj mjeri, i neke osobe koje su preboljele deltu bit će podložne zarazi omikronom”, napisao je Bedford na Twitteru.

U Kaliforniji, lokalni zdravstveni stručnjaci i znanstvenici rekli su da je najbolji način pripreme za omikron da se necijepljeni ljudi cijepe, a da cijepljeni dobiju booster doze. Čak i ako se pokaže da su cjepiva manje učinkovita protiv omikrona, viša razina antitijela - osobito nakon booster doze - i dalje bi mogla pružiti pristojnu zaštitu od teškog oblika covida-19, rekao je Fauci.

Cijepljenje i booster doze "najučinkovitije su sredstvo koje imamo da vas zaštitimo od teške bolesti", rekla je dr. Regina Chinsio-Kwong, zamjenica ravnatelja javnozdravstvene službe okruga Orange u Kaliforniji. 

Iako je vjerojatno zarazniji od prethodnih varijanti, "malo je vjerojatno" da će omikron u potpunosti izbjeći zaštiti koju pružaju cjepiva, rekao je AFP-u u utorak zamjenik šefa Svjetske zdravstvene organizacije, dodajući da nema znakova da bi omikron mogao u potpunosti zaobići zaštitu koju pružaju postojeća cjepiva protiv covida.

"Preliminarni podaci ne ukazuju na to da izaziva težu bolest. Zapravo, ako ništa drugo, smjer je prema manjoj težini bolesti", rekao je u intervjuu direktor WHO-a za hitne slučajeve Michael Ryan, inzistirajući da je potrebno više istraživanja.

"Imamo visoko učinkovita cjepiva koja su se pokazala učinkovitima protiv svih varijanti do sada, u smislu teške bolesti i hospitalizacije... Nema razloga očekivati da to neće biti tako", dodao je za omikron.

Međutim, Ryan je priznao da je moguće da bi se postojeća cjepiva mogla pokazati manje učinkovitima protiv omikrona, koji broji više od 30 mutacija na šiljcima proteina na površini koronavirusa koji mu omogućavaju da napadne stanice.