5G tehnologija, tehnologija koja nam donosi novi način života, aute koje ne vozi nitko, operacije na daljinu, a istovremeno ta se tehnologija demonizira i koja je predmet brojnih teorija zavjere. Zato je sa mnom popularni popularizator znanosti, fizičar s Instituta Ruđer Bošković Saša Ceci.

Mojmira Pastročić porazgovarala je sa Sašom Cecijem o tome koliko su zaista opasna zračenja, mogu li zračenja mobitela izazvati rak, koliko je u kontekstu zračenja opasna 5G tehnologija, je li 5G tehnologija povezana s pandemijom koronavirusa, ali i o tome ubija li 5G pčele i ptice.

Postoje neke teorije o tome da 5G tehnologija ubija ptice i pčele. Je li to istina? "Priča s pčelama krenula je već 2010. godine. Radilo se istraživanje u kojem su mobitel stavili u košnicu i pustili ga da radi 20 sati bez prestanka. Pčele su osjetile da je nešto unutra, da ima nekakvog zračenja i bile su malo ošamućene. Postavilo se pitanje škodi li to pčelama. Naravno, nakon nekoliko sati pčele su se vratile svojem poslu.

Radilice rade, trutovi ne rade... Dakle, sve je bilo u redu. Rad je objavljen, međutim naši mediji su prenijeli taj divan rad čiji je naslov glasio: Mobiteli ne ubijaju pčele, a svi mediji su prenijeli da mobiteli ubijaju pčele. To je bila vijest, svi portali su to prenijeli. Ali nije bilo tako, istraživanje je pokazalo da nije", objasnio je Saša Ceci.

„Ovo s pticama je još luđa stvar, to se pojavilo nakon prvih testiranja 5G mreža. To isto govori kako sam ja otkrio nešto o ljudskoj prirodi. Naime, frend s Facebooka koji živi u okolici Zagreba, objavio je fotografiju i napisao da je ovo snimio tog jutra. Tu su aktivirali neki toranj za 5G mrežu i piše: evo, tu su mrtve ptice. To je neki čovjek, ne poznajem ga osobno nego s Facebooka.

Zatim, frendica iz Srbije, mislim da je iz Kragujevca, isto objavljuje sliku - i kod njih je testiranje 5G mreže, nevezano za ovo prvo. I također prijavljuje mrtve ptice. Pogledao sam obje slike i vidio da je slika identična. A ovaj prvi čovjek je napisao da ju je sam snimio jutros, ona isto piše da ju je sama snimila... Jedno je objaviti nešto, ali lagati da si sam snimio i dijeliti jedne te istu sliku..

A ljudi danas moraju znati da na internetu možeš naći izvore fotografija od prije par godina. No, da odgovorim na pitanje ubije li 5G mreža ptice. Naravno da ne. Mislim da je cijela priča krenula iz Amsterdama ili negdje u Nizozemskoj gdje je bilo prvo testiranje. Uglavnom, tamo se u nekom trenutku dogodio veliki pomor ptica. A testiranje 5G mreže bilo je četiri mjeseca ranije.

Teško da je to nešto toksično u 5G čekalo četiri mjeseca da bi baš na taj datum pomrle sve ptice. Ili je netko možda dan dva ranije izbacio nekakav pesticid koji je izazvao pomor ptica. Što bi tu bilo vjerojatnije? Tako krenu te priče", objasnio je.

Kako korištenje mobitela djeluje na čovjeka?

Što je s utjecajem mobitela i utjecaja zračenja mobitela na čovjeka? Napravljeno je na tisuće istraživanja, na to je potrošeno jako mnogo novaca da se pronađe ta veza. Je li utvrđeno da primjerice mobitel uzrokuje rak mozga ili nekakav drugi znanstveni problem?

„I tu opet je korisno znati što je prethodilo. Još 2004. godine je napravljeno istraživanje u kojem su sudjelovali ljudi koji su bolovali od raka, i to razni oblici tumora na mozgu. Razgovaralo se sa sudionicima istraživanja kako bi utvrdili jesu li ispitanici s rakom na mozgu više razgovarali. Ispostavilo se da jesu, da su ljudi s težim oblikom raka više razgovarali na mobilni telefon.

To je tada bila velika vijest, iako nitko nije znao koji bi bio mehanizam, možda je u tome bila stvar. Dakle, što je bila ideja rada: pokazalo se da ako razgovaraš malo, mala je šansa, više - veća je šansa, jako puno razgovaraš - najveća šansa za rak. Međutim, kod ovih koji su razgovarali "između", oni gotovo uopće nisu, a ovi koji su razgovarali na mobitel najmanje, bili su jako blizu ovih "između". Drugim riječima, već se iz tog rada 2004. moglo zaključiti da to nema nekog smisla", prepričao je Ceci.

"Zatim je 2011. mobitel stavljen u 2B kategoriju koja znači da su možda izazivaju rak. U toj istoj kategoriji su i ekstrakt aloa vere i ginka bilobe. Tu je i 2A kategorija, u kojoj je i vruća kava i crveno meso. A zatim je i 1A kategorija u kojoj su mesne prerađevine, meso s roštilja, alkohol... Po tome je sve kancerogeno, i o tome nitko ne priča, ali od svega baš mobitel - što je malo blesavo", dodaje.

"Zadnje istraživanje koje sam pratio bilo je 2016. iz Australije. Od 1982. do 2012. godine istraživale su se dugotrajne posljedice korištenja mobitela, je li moguće da će se možda nakon dužeg vremena pojaviti rak. I to je bilo jedno od većih istraživanja i meni osobno je bilo fora jer zapravo pokazuje i kako istražuješ. Ovdje imamo situaciju da su neki ljudi osjetljiviji. To smo primijetili i kod pušenja, da neki ljudi mnogo ranije dobiju rak.

U istraživanju su tražili ljude koji bi puno ranije dobili rak u slučaju kada bi mobitel mogao izazvati rak. I istraživanje je pokazalo distribuciju i ako gledamo ljude koji ranije dobiju rak, istraživanje je pokazalo da nema nikog tko je zbog toga dobio rak. Dakle, sva istraživanja koja su napravljena do sada pokazuju da nema nikakve opasnosti“, objasnio je Ceci.

Je li moguće da je 5G tehnologija opasnija? 5G tehnologija treba više baznih stanica, sve ide mnogo brže... Je li moguće da je to ipak opasnije za zdravlje nego što je bilo ovo do sada? „I tu je bilo mnogo priča, jedna od tih priča je bila da je problem u više frekvencija, ali sada kada smo već spomenuli bazne stanice, to je čak nešto što je Europski parlament objavio dokument. Pročitao sam sažetak u kojem se kao opasnost navodi upravo to, izgradit će se mnogo više tornjeva - malo tornjeva, mala opasnost, a više tornjeva veća opasnost“, kazao je Ceci.

"Toplina vatre koju osjećate pokraj roštilja također je zračenje"

„Međutim, kako funkcionira elektromagnetsko zračenje kada ste na roštilju ili blizu logorske vatre? Ona toplina koju osjećate je zapravo elektromagnetsko zračenje. I to infracrveno zračenje, toplinsko. Kada se malo odmaknete od vatre, jako brzo vam prestane biti vruće. Zračenje pada s kvadratom udaljenosti. Ista je stvar s tornjevima. Ako imam dva tornja koja su jako daleko, moraju imati jako veliki intenzitet, što znači da ako sam blizu, ja sam jako „ozračen“. Ako poslažete puno malih, mora biti manji", istaknuo nje.

"Elektromagnetski valovi su vidljiva svjetlost. Ista je stvar s uličnim lampama. Ako stavite puno manjih lampi, ulica će biti lijepo osvijetljena. Koliko mora biti jaka lampa ako stavimo jednu da osvijetli ulicu? To mora biti nenormalno jako. Sama ideja da ima više tornjeva ne znači da će biti jače zračenje. Dapače, sama činjenica da ima više tornjeva znači da može biti slabije zračenje, ako bi bilo opasno.

Druga stvar - zašto ima više baznih stanica? Tu se sad vraćamo na frekvenciju. Ove frekvencije su bliske onim radarskim frekvencijama koje se odbijaju od materijala. Znači, one će se i o nas mnogo više odbijati nego što će prodirati kroz kožu. Stare frekvencije su prodirale više, bile su sličnije onima iz mikrovalne pećnice, koje uđu duboko i mogu zagrijati meso kada ga pečete u mikrovalnoj. Ove nove više frekvencije se samo odbijaju. One imaju nešto kraći doseg i malo brže se apsorbiraju u zraku, pa je potrebno više tornjeva“, objasnio je Ceci.  

Kako tumačite to što mnogi vjeruju da uvođenje 5G tehnologije s pandemijom koronavirusa jer je istovremeno počelo instaliranje baznih stanica? Vidjeli smo u mnogim europskim gradovima paljenje baznih stanica, čak i u Hrvatskoj, jer su ljudi mislili da je 5G.

„Problem je u tome što su se 5G i pandemija pojavile u isto vrijeme. Kina, Wuhaan, tamo je čak i postojala već 5G mreža, kasnije su našli neke zemlje u kojima postoji slična korelacija. No, ako pogledate podatke, Južna Koreja ima 50-ak milijuna stanovnika i premrežena je s 5G tehnologijom, a u Iran koji ima 70-tak milijuna ljudi nije uvedena 5G tehnologija.

Ako pogledate omjere, vidjet ćete da je Iran u samom početku bio katastrofalno pogođen pandemijom, a Južna Koreja je imala relativno malo zaraženih. To znači ne samo da nema neke uzročno posljedične veze, nego nema ni korelacije“, kaže Ceci.

Mogu li radio valovi širiti virus?

Je li teorijski moguće da radio valovi šire virus? „Nemoguće je. Naravno, kada ne znaš ništa, onda misliš da je sve moguće. Čak i na početku ljudi su razmišljali da valovi omogućavaju da virus lakše uđe u naše tijelo. Ali to nema nikakve veze, ako ti je nos otvoren, virus će ući. Ako dišeš, virusu ne treba nikakva dodatna pomoć“, kaže Ceci.

Može li se to svrstati u uobičajeni strah od novih tehnologija? Ljudi su se bojali radija, sušila za kosu, mislili su da sve to zrači. Uvijek je bio i prisutan taj strah od zračenja.

„Mislim da jest. Riječ zračenje jako zlokobno zvuči. Sve ovo o čemu smo pričali je povezano s mojim popularizatorskim aktivnostima, ali ja jesam nuklearni, odnosno čestični fizičar. Doduše, teorijski, ali oko mene na Institutu su dosta jaki izvori zračenja, ali tamo je prilično sigurno. Pokušavam to objasniti ovako: doma imamo struju - struja ubija. Imamo vatru, vatra ubija i ona je opasna.

Međutim, mi kontroliramo struju i vatru pa nema opasnosti. Ista je stvar sa zračenjem. Potpuno je ista stvar sa zračenjem. Koristimo zračenje za terapije, za liječenje, za dijagnostičke metode, ali i za istraživačke, gdje se neka molekula označi s nekim radioaktivnim izotopom i onda pratimo što se događa. Dakle, to su važne metode i to je nešto što se normalno koristi. Nije ali kao i vatra i struja, ako znamo s time raditi, sigurno je“, objašnjava Ceci.

„Problem je u tome što vatru vidiš i osjetiš, vatra je topla. Iako je to isto elektromagnetsko zračenje, ali osjetimo ga i nekako imamo osjećaj da to kontroliramo. Struju ne vidimo pa je već samim time malo neugodnija, ali barem su te žice izolirane. Radioaktivno zračenje ne osjetimo niti ga vidimo, dakle i ovog opasnog radioaktivnog i ovog koji uopće nije opasan, u koji spada toplinsko i svjetlosno i tu su mikrovalovi i radiovalovi.

Znači, to je neionizirajuće zračenje, ne može nam izmijeniti DNK u našem tijelu, jedini njihov efekt je zagrijavanje tkiva. Isto što radi i vidljiva svjetlost, primjerice reflektori, isto što rade i radijatori koje imamo kod kuće, dakle zagrijavaju tkivo. Nema jasne opasnosti. Ali ove valove, kao i ove najopasnije ionizirajuće, tako i ove, ne možemo osjetiti. Znači možemo biti u jednoj sobi u kojoj će nas zračiti, a da mi to ne znamo. I onda se pojavljuje strah.

Što ako nas netko pokuša uništiti, ozlijediti... Međutim, sva istraživanja koja su rađena pokazuju da su zračenja bezopasna, što se tiče uzrokovanja raka, jer taj val nema dovoljnu energiju, nema snagu da razbije DNK lanac. Kako je rekla Marie Curie: „Nema razloga za strah, postoji potreba da naučimo više jer se onda manje bojimo. I zato učimo“, podsjetio je Ceci.