Vodeća hrvatska konzultantska kuća Apsolon treću je godinu zaredom objavila Analizu digitalne spremnosti hrvatskih gradova

Glavni ciljevi studije bili su istražiti digitalnu spremnost 20 najvećih hrvatskih gradova te usporediti njihov napredak u odnosu na prethodne godine. Apsolonova studija tako je i ove godine dala detaljan uvid u stanje digitalne transformacije jedinica lokalne samouprave te komparativnom analizom ukazala na pozitivne i negativne promjene u odnosu na prošlu godinu. Istražena je razina digitalne spremnosti gradskih uprava, dostupnost i razina podataka na službenim gradskim internetskim stranicama, otvorenost uprave prema građanima, mogućnost njihova uključivanja te kompleksnost obavljanja različitih administrativnih postupaka.

Od dalmatinskih gradova u Studiju su bili uključeni Split u kategoriji velikih gradova (≥ 100.000 stanovnika), Zadar u kategoriji srednjih gradova (50.000 – 100.000 stanovnika) te Šibenik, Dubrovnik i Kaštela u kategoriji malih gradova (≤50.000 stanovnika).

Najbolji rezultat prema cjelokupnom Kompozitnom indeksu digitalne spremnosti hrvatskih gradova, koji je sastavljen kao ponderirana kombinacija pet indeksa – dostupnost i kvaliteta e-Usluga, servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanja, dostupnost gradskih podataka, participacija građana u odlučivanju te komunikacijski kanali između gradske uprave i građana – među dalmatinskim gradovima ostvario je Dubrovnik. On je, zahvaljujući implementaciji nove platforme za javno savjetovanje, integraciji s NIAS sustavom i participativnom proračunskom planiranju, zauzeo ukupno treće mjesto po digitalnoj spremnosti u Hrvatskoj i tako za tri mjesta popravio svoju poziciju u odnosnu na 2020.

Još značajniji napredak napravio je Split, koji je s 15. mjesta u 2020. skočio na visoko peto mjesto, zahvaljujući prvenstveno značajnim unapređenjima u otvorenosti proračunskog planiranja te bržim odgovorima na pitanja građana. Tako su Split s čak 17.77 te Dubrovnik sa 17.33 bodova više nego lani ostvarili najveći porast u digitalnoj spremnosti među svim gradovima.

U odnosu na rezultate za 2020., Zadar je unaprijedio svoj GIS sustav kvalitetnijim setom podataka, Šibenik kvalitetu servisnih informacija, a Kaštela su najveći iskorak napravila u segmentu kvalitetnijih i dostupnijih servisnih informacija.

U konačnici, svih pet dalmatinskih gradova ostvarilo je napredak u odnosu na prošlogodišnje rezultate, što je jasan pokazatelj određenja navedenih gradskih uprava prema pametnim rješenjima.

„Grad Dubrovnik sustavno koristi i razvija nove digitalne i Smart City koncepte, koristeći suvremena rješenja kako bi unaprijedio sveukupnu kvalitetu života te kako bi svoje poslovanje u što većoj mjeri otvorio prema građanima. Implementacijom sustava 'Otvoreni grad' postigli smo to da su građani do najniže razine uključeni u financijsko poslovanje Grada, ali i upravljanje te sudjelovanje u donošenju odluka kroz dio sustava 'Vox Populi – Građani upravljaju Gradom'. Koristeći ga, mogu promovirati svoje ideje i prijedloge za poboljšanja kvalitete života u svom gradskom kotaru/mjesnom odboru ili gradu kao cjelini te ih pratiti na putu od ideje do realizacije“, poručio je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković prilikom izrade Studije.