Kako nešto zapamtiti, pronaći pravu riječ ili procesuirati novu informaciju neke su od dugoročnih kognitivnih poteškoća s kojima se susreću osobe koje su preboljele covid-19 i češće su nego što se prethodno mislilo, pokazuje nova studija.

Objavljena u Sjedinjenim Državama u znanstvenom časopisu Jama, studija pokazuje da te poteškoće višestruko prisutnije u bivših pacijenata koji su bili hospitalizirani zbog covid-19 od onih koji su imali blaži oblik bolesti i liječili su se kod kuće.

Osobito je velika razlika kad je riječ o pronalaženju prave riječi: s tom se teškoćom susrelo 13 posto vanjskih pacijenata u odnosu na 35 posto hospitaliziranih.

Kad je riječ o pažnji, brojke su 5 i 15 posto za hospitalizirane, a teškoće pamćenja istaknulo je 12 posto ljudi koji su preboljeli blaži oblik u odnosu na 39 posto pacijenata koji su bili hospitalizirani.

Studija se temelji na podacima 740 pacijenata covid-19 registriranih u bolnici US Mount Sinai Hospital Group.

Žene su činile 63 posto sudionika istraživanja.

Pacijenti su najviše teškoća imali s problemom pamćenja nekih stvari - s time se suočila svaka četvrta osoba obuhvaćena studijom.

Slijedio je problem s traženjem prave riječi te sporijim procesuiranjem informacije.

Studijom su obuhvaćeni samo pacijenti koji su bili u kontaktu s medicinskim osobljem. 

Dugoročni kognitivni učinci covid-19 dio su čitavog niza teškoća po zdravlje s kojima se moraju boriti osobe koje su preboljele covid-19.

Više od 200 simptoma povezuje se s dugim covidom, a postoje i mnoge druge pojave koje je teško razlučiti - primjerice depresija i psihosomatski poremećaji.