U usporedbi s rezultatima mjerenja iz 1980. godine, broj ekstremno vrućih dana, kada temperatura doseže i do 50 Celzijevih stupnjeva do danas se udvostručio zbog klimatskih promjena, pokazala je globalna BBC-jeva analiza.

Visokim temperaturama danas je pogođeno više područja u svijetu nego ikada ranije, što predstavlja izazove bez presedana za zdravlje ljudi i za način na koji živimo.

Ukupan broj dana s temperaturama višim od 50 Celzijevih stupnjeva povećavao se od 1980. godine u svakom desetljeću.

U prosjeku su između 1980. i 2009. temperature oko 14 dana godišnje bile više od 50 Celzijevih stupnjeva, no taj se broj u razdoblju između 2010. i 2019. povećao na 26 dana godišnje.  

U istom su razdoblju temperature od 45 ° C i više zabilježene u prosjeku dodatna dva tjedna godišnje.

"Uočeno povećanje se 100 posto može pripisati sagorijevanju fosilnih goriva", rekla je dr. Friederike Otto, pomoćnica direktora Instituta za promjene u okolišu na Sveučilištu u Oxfordu.

S obzirom na to da se cijeli svijet zagrijava, ekstremne temperature postaju sve češće i vjerojatnije.

Takve temperature mogu biti smrtonosne za ljude i za prirodu te mogu prouzročiti velike probleme u stambenim zgradama, na cestama i u elektroenergetskim sustavima.

Najčešće se temperature od 50 ° C evidentiraju na području Bliskog istoka i Zaljeva.

Nakon rekordnih ovoljetnih temperatura od 48,8 ° C u Italiji i 49,6 ° C u Kanadi, znanstvenici su upozorili da će i drugdje biti više dana s temperaturama koje će prelaziti 50 Celzijevih stupnjeva, osim ako u međuvremenu ne smanjimo emisiju fosilnih goriva.

"Moramo djelovati brzo. Što brže smanjimo emisije, svima će nam biti bolje", rekao je dr. Sihan Li, znanstvenik koji se bavi proučavanjem klime i klimatskih promjena na Sveučilištu u Oxfordu.

Znanstvenici pozivaju svjetske čelnike da na samitu UN-a koji će se u studenom održati u Glasgowu od svojih vlada zatraže da se obvežu na novo smanjenje štetnih emisija kako bi se globalno povećanje temperature ograničilo.

Posljedice ekstremnih vrućina

Ova BBC-jeva analiza potaknula je snimanje dokumentarne serije pod nazivom 'Život na 50 ° C' koja istražuje na koji način ekstremne vrućine utječu na živote ljudi širom svijeta. Čak i kad su niže od 50 Celzijevaca, visoke temperature u kombinaciji s vlagom mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik i za mlade i zdrave ljude.

Nastave li se sadašnje razine globalnog zatopljenja do 2100. godine, u svijetu bi se s toplinskim stresom moglo suočiti 1,2 milijarde ljudi, rezultati su studije američkog Sveučilišta Rutgers, objavljeni prošle godine. To je barem četiri puta više u odnosu na populaciju koja se s ekstremno visokim temperaturama suočava danas.

Istodobno se stanovništvo u mnogim dijelovima svijeta suočava s teškim izborom jer se krajolik oko njih mijenja, ekstremne vrućine izazivaju dugotrajne suše, zbog čega su i požari češći.

Šeik Kazem Al Kaabi poljoprivrednik je koji se bavi uzgojem pšenice u jednome selu u središnjem Iraku. Donedavno je zemlja koju je obrađivao bila dovoljno plodna i omogućavala je egzistenciju njemu, njegovoj obitelji i njegovim susjedima, no s vremenom je postala suha i neplodna.

Gotovo svi stanovnici njegova sela odselili su i potražili posao u drugim iračkim pokrajinama.

"Izgubio sam brata, drage prijatelje i odane susjede. Sve smo dijelili. Sada toga više nema, nitko ni s kim više ništa ne dijeli, ostao sam ovdje sam na opustošenoj zemlji."