Ona vesela izreka da muškarci misle donjom glavom dobila je novo značenje. Nova je studija pokazala da ima puno sličnosti u građi muškog mozga i testisa, piše portal Science Alert.

“Mozak i testisi imaju najveći broj zajedničkih proteina u usporedbi s ostalim organima”, objavio je tim portugalske biomedicinske znanstvenice Barbare Matos u časopisu Royal Society Open Biology.

I dok mozak ima jako složenu ulogu – kontrolira naše tijelo, prima i tumači signale naših osjetilnih organa i jedini razmišlja i osjeća, ljudski testisi imaju samo dvije funkcije, proizvodnju spermija i hormona. (Iako bi možda trebalo oprostiti onima koji i tim žlijezdama pripisuju misli i osjećaje).

Ranije su studije ukazivale na to da postoje poveznice između seksualne disfunkcije i moždanih poremećaja, čak i između kvalitete sjemena i inteligencije. Same po sebi te poveznice ne znače mnogo, no portugalski su znanstvenici pronašli objašnjenje zašto možda ipak postoje.

Oni su usporedili proteine 33 tipova tkiva, uključujući srce, crijeva, maternicu, jajnike i placentu i otkrili da mozak i testisi imaju 13.342 zajednička proteina. To je potvrđeno studijama genskih ekspresija koja su pokazale da ova dva udaljena organa dijele najveći broj gena među svim organima u tijelu.

Kad su proučili koji su od zajedničkih proteina najizraženiji, Matos i kolege otkrili su da se radi o proteinima većinom uključenim u razvoj tkiva i komunikaciju stanica. To ima smisla ako uzmete u obzir koliko su dva organa neočekivano slična.

Mozak i testisi oboje su pohlepni za energijom kako bi imali ‘goriva’ za visoko zahtjevne procese poput razmišljanja i proizvodnje nekoliko milijuna spermija dnevno. Tako oba organa imaju specijalizirane stanice za podršku vrlo marljivim neuronima u mozgu i spolnim stanicama u testisima koje je potrebno dobro ‘nahraniti’.

Usto, unatoč tomu što im je svrha jako različita, neuroni na nekoliko načina funkcioniraju slično spermijima. Obje vrste stanica imaju važnu zadaću pomicanja stvari iznutra prema vanjskom okruženju, odnosno međustaničnom prostoru, što je proces koji se naziva egzocitoza.

“Ovo je nedovoljno istraženo područje i povezanost između ovih tkiva treba razjasniti, što bi pomoglo da se razumiju disfunkcije koje pogađaju mozak i testise”, napisali su portugalski znanstvenici.

Premda vlasnici testisa možda neće biti oduševljeni ovakvim biološkim spoznajama, žene bi mogle zaključiti da one itekako imaju smisla. Ali prije nego što se ‘zalete’, ovo otkriće znači da i njihov mozak sadržava građu kakva je u muških spolnih žlijezda, zaključuje portal Science Alert, specijaliziran za popularnu znanost.