Već desetljećima znamo u kolikoj je mjeri hlapljenje dizela i nafte štetno za okoliš i za ljudsko zdravlje, no odnedavno stručnjaci za zaštitu okoliša upozoravaju na novi problem - negativan utjecaj onečišćenja prometnom bukom na ptice.
Na buku s prometnica posebno su osjetljivi mladunci ptica
pjevica, baš poput ljudske novorođenčadi, kažu ornitolozi
upozoravajući na to da buka s autocesta i
cesta napučenih automobilima i kamionima negativno
utječe na učenje ptičjeg pjeva.
Novo istraživanje znanstvenika s njemačkog Instituta za
ornitologiju Max Planck pokazalo je da neprekidna prometna buka
utječe na to da mlade ptice pjevice kasnije nauče pjevati i da je
njihov pjev narušen, a istodobno im oslabljuje imunosni sustav.
“Naša otkrića pokazuju da su mlade ptice pjevice, baš poput
ljudske novorođenčadi, posebno osjetljive na posljedice buke jer
ih ona ometa u učenju pjeva u ključnoj razvojnoj fazi”,
rekao je Henrik Brumm, voditelj međunarodnoga istraživačkog
projekta.
Brumm i kolege vjeruju i da prometna buka dugoročno može
izmijeniti ptičji pjev, jer će se pogreške koje mladunci prave
učeći pjevati i pritom imitirajući roditelje i ostale starije
ptice u bučnom okruženju vjerojatno uvišestručiti.
Za potrebe istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u
svibnju, istraživački tim redovito je muškim mladuncima zebrastih
zeba puštao snimke pjeva odraslih mužjaka, a mladunčad je
istodobno bila izložena snimkama buke s prometne ceste.
Znanstvenici su otkrili da su mladunci iz gnijezda izloženih buci
imale slabiji imunitet te su zaključili da je upravo buka
izvor kroničnog stresa u mladih ptica.
Usto su zamijetili da su ti mladunci propjevali kasnije od onih
koji nisu bili izloženi buci te da je točnost kojom su imitirali
pjev odraslih ptica bila znatno lošija u odnosu na one na
čiji razvoj nije utjecalo onečišćenje prometnom bukom.
Ornitolozi s Maxa Plancka već neko vrijeme prate razvoj zebrastih
zeba. Krajem 2019. objavili su rezultate istraživanja koji
ukazuju na to da su mladunci koji su se razvijali uz buku
s prometnih cesta i fizički manji od onih koji su
odrasli na mirnome mjestu gniježđenja.
Kasnije su rastom uspijevali sustići ostale, no znanstvenici ipak
nisu isključili dugoročne negativne posljedice.
Ostale su studije pokazale da ptice okružene prometnom
bukom pjevaju sve glasnije i u drugo vrijeme nego što je dosad
bilo uobičajeno da bi prigušile buku s prometnih cesta.
Prometna buka kao logična posljedica razvijenosti cestovne i
željezničke prometne mreže nije na vrhu popisa važnijih
onečišćivača među ekolozima 20. i 21. stoljeća.
Tek se posljednjih dvadesetak godina uočava porast interesa za
istraživanja i pisanje radova na ovu temu te se empirijski
dokazuje njezin negativan utjecaj na zdravlje i kvalitetu
života modernog čovjeka, ali i životinja.