Prema ekološkom indeksu koji je osmišljen na prestižnom američkom sveučilištu Hrvatska je zauzela 34. mjesto od 180 analiziranih zemalja. Istraživanje je dovelo u vezu i visoke prihode s ekološkim politikama.

Ekološki indeks Environmental Performance Indeks (EPI) osmišljen je na američkom sveučilištu Yale i služi kao pokazatelj stanja održivosti i ekološke osviještenosti u zemljama diljem svijeta. Za njegovu izradu i rangiranje zemalja znanstvenici koriste 32 pokazatelja podijeljenih u 11 kategorija, te na temelju toga stvaraju ljestvicu 180 zemalja. Što je pojedina zemlja bliža vrhu ljestvice, to je bliža i ispunjavanju zadanih ciljeva u ekologiji i održivosti.

Pokazatelj EPI ima cilj ukazati na probleme, pomoći vladajućima u zadavanju ekoloških ciljeva, te identificirati najbolje primjere zemalja koje drže do okoliša. U izdanju za 2020. godinu ovaj je indeks otkrio kako su kvalitetne ekološke politike i propisi povezani s većim blagostanjem građana, odnosno da viši prihodi u pojedinoj zemlji omogućavaju vladajućima ulaganje u ekološki poželjne programe – među kojima su projekti higijene i opskrbe čistom vodom, smanjenja zagađenja zraka te kontrole opasnih otpada.

Autori ovogodišnje rang liste kažu i kako je iz nje vidljivo da zemlje ne moraju žrtvovati ekonomsku održivost za ekonomsku sigurnost i obratno – primjeri pojedinih zemalja koje iskaču po oba pokazatelja to potvrđuju u svim promatranim kategorijama.

Od Danske do Hrvatske

U konačnici, kada su u kalkulaciju ubačeni svi čimbenici poput politike zbrinjavanja otpada, kvalitete zraka i vode, bioraznolikosti, usluga povezanih s ekosustavom i utjecaja na klimatske promjene, na vrhu ljestvice našla se Danska s rezultatom 82,5. Slijede je Luksemburg, Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska, svi s rezultatom 80 ili više (na skali do 100).

Hrvatska se našla na 34. mjestu, tj. u prvih 20% "najzelenijih" zemalja svijeta, s rezultatom od 63,1. Gledano na razini regije (Istočne Europe), Hrvatska je na 9. mjestu, dok su u našoj regiji kao "najzelenije" identificirane Slovenija, Češka i Grčka. U društvu 27 zemalja članica Europske unije, smjestili smo se na 23. mjesto.

Hrvatska u usporedbi s prošlom ljestvicom, složenom prije deset godina, na ovoj napredovala na temelju sve veće zaštite bioraznolikosti i staništa životinja. Po kvaliteti zraka smo nešto lošiji, globalno nas EPI smješta na 54. mjesto, a nismo sjajni niti u kategoriji usluga povezanih s okolišem (67. mjesto), dok smo po ribarstvu tek na 79. mjestu.

Najbolji rezultat Hrvatska ostvaruje u kategoriji agrikulture, gdje smo završili na 15. mjestu globalne ljestvice. U kategoriji vitalnosti ekosustava smo 19., a u pozitivnom utjecaju na klimatske promjene EPI nas stavlja na 23. mjesto u svijetu.