Najveća razlika između Bitcoina i drugih virtualnih valuta je u tome što je njegova ukupna količina vrlo ograničena i ima jaku privatnost! Njegov dizajn temeljen na kriptografiji može učiniti da Bitcoin prenosi ili plaća samo stvarni vlasnik.

To ne samo da osigurava vlasništvo nad valutom, već osigurava i tajnost cirkulacijskih transakcija.

Podrijetlo Bitcoina

Bitcoin je kriptovaluta koju je razvio 1. studenog 2008.  Satoshi Nakamoto, a službeno je rođena 3. siječnja 2009. Transakcije se bilježe u blockchainu, koji prikazuje povijest transakcija svake jedinice i koristi se za dokazivanje vlasništva.

Budući da Bitcoin  za razliku od ostalih valuta ne izdaje središnja banka ili određena valutna institucija,  niti ga podržavaju vlade, kupnja  se  razlikuje   od kupnje dionica ili obveznica i nema bilance.  Uz to ne primjenjuju se monetarne politike koje obično utječu na vrijednost valute, stopu inflacije i pokazatelje gospodarskog rasta.   Bitcoin  ima svoj vlastiti jedinstveni algoritam koji omogućuje njegovo stvaranje   kroz velik broj izračuna kako bi se postigla svrha manipulacije vrijednošću valute.

Što točno utječe na cijenu Bitcoina?

Na cijenu Bitcoina utječu   ponuda  i potražnja na tržištu,  broj konkurentskih kriptovaluta, unutarnje upravljanje   Bitcoina kroz   postupak rudarenja, propisi o prodaji, troškovi proizvodnje   kroz  postupak rudarenja,  dodijeljene nagrade Bitcoinu i mehanizmi konsenzusa. Potonji su posebno vezani uz rastuću cijenu budući da su ljudi stvorili konsenzus o porastu cijene Bitcoina i nastavljaju postizati taj konsenzus, tako da cijena Bitcoina može rasti do kraja.

Uz to bitan utjecaj na tržišnu cijenu imaju i granični troškovi proizvodnje. Iako su virtualni, stvaraju stvarne troškove proizvodnje. Potrošnja energije je daleko najvažniji čimbenik. Takozvano "rudarstvo" Bitcoina oslanja se na složeni kriptografski matematički problem za koji se rudari utrkuju riješiti. Prva osoba koja to učini dobit će novo kovani Bitcoin i sve transakcijske naknade prikupljene od zadnjeg bloka.

Međutim treba imati na umu da  broj transakcija koje se mogu obraditi ovisi o veličini bloka ( Blochaimu), a softver Bitcoin trenutno može obraditi samo oko tri transakcije u sekundi ili algoritam može u prosjeku pronaći samo jedan Bitcoin blok svakih deset minuta. To znači da će veći broj  rudara  koji sudjeluju u natjecanju za rješavanje matematičkog problema samo otežati (a time i skuplje) riješiti problem, ostavljajući desetominutni interval.

Što utječe na opskrbu Bitcoina?

Na njegovu opskrbu utječe protokol koji omogućuje stvaranje novih Bitcoina po fiksnoj stopi. Kada rudari obrade blokove transakcija (Blockchain),  na tržište će se uvesti novi Bitcoin, a uvođenje novih kovanica s vremenom će se usporiti.

Uz to,  može utjecati i  broj Bitcoina dopuštenih u sustavu.  Ovaj je broj ograničen na 21 milijun.  Jednom kada se taj broj dostigne, rudarske aktivnosti više neće generirati nove Bitcoine.  Iako je Bitcoin možda najpoznatija kriptovaluta, stotine drugih tokena natječu se za pažnju korisnika.    Najbliži su  mu konkurenti altcoini, uključujući Ethereum (ETH), XRP, Bitcoin Cash (BCH), Litecoin (LTC) i EOS.

Gdje se trguje Bitcoinom?

Baš kao što   ulagači  u dionice trguju  na burzama,  tako i ulagači kriptovaluta trguju kriptovalutama putem Coinbase, GDAX i drugih burzi.  Slično tradicionalnim razmjenama valuta, ove platforme omogućavaju investitorima trgovanje kriptovalutnim/ valutnim parovima (kao što su BTC / USD ili Bitcoin / USD).

Postojanje Bitcoina na tim burzama podrazumijeva određeni stupanj usklađenosti s propisima i nema nikakve veze sa zakonskim sivim područjem u kojem kriptovalute posluju.

Što je Blochaim?

I na kraju moramo   još objasniti što znači   blockchain.  bez kojeg ne bi postojala kriptovaluta Bitcoin.

Blockchain je multidisciplinarna tehnologija integracije kriptografije, računalnih znanosti, ekonomije i tako dalje.  U biti nije samo tehnologija u jednoj točki, već je treba integrirati i povezati s raznim informacijskim tehnologijama, a u budućnosti će se trebati spojiti više tehnologija kako bi se oblikovao kombinirani arhitektonski model.