Zbog porasta temperature mora u posljednja tri desetljeća australski je Veliki koraljni greben izgubio više od polovice svojih koralja, pokazalo je istraživanje australskih znanstvenika koji strahuju da će taj gubitak, prouzročen čestim izbjeljivanjem, ugroziti i njegovu sposobnost oporavka.

Rekordno visoke temperature potaknule su masovno izbjeljivanje koralja tijekom 2016. i 2017.

"Najveći se gubitak dogodio u plitkim i dubljim vodama među gotovo svim vrstama, osobito kada je posrijedi njihova razgranatost", rekao je suautor studije, profesor Terry Hughes iz ARC Centra izvrsnosti za istraživanje koraljnih grebena koji djeluje pri sveučilištu James Cook iz Queenslanda.

U priopćenju Centra stoji da su na tako golem gubitak koralja "najviše utjecale rekordne temperature koje su izazvale masovno izbjeljivanje u 2016. i 2017. godini, kada je uništena gotovo polovica koralja. Neuobičajeno visoke temperature morske vode bile su posljedica iznimno snažnog El Niña u razdoblju od 2015. do 2016., potaknutog globalnim zatopljenjem."

"Zdrava populacija koralja ima na milijune mladih koralja, a rezultati našeg istraživanja upućuju na to da su sposobnost oporavka i otpornost Velikoga koraljnog grebena znatno ugroženi u usporedbi s njegovim stanjem iz 1995. godine“, rekao je glavni autor studije dr. Andy Dietzel.

Autori studije ističu da je "hitno potrebno prikupiti što više podataka o demografskim trendovima koralja", upozoravaju da "više nema vremena za gubljenje" te da treba "što prije i u što većoj mjeri smanjiti emisije stakleničkih plinova."

Veliki koraljni greben prostire se uz obalu Queenslanda na sjeveroistoku Australije. Dugačak je 2300 kilometara i čine ga tisuće grebena i stotine otoka s više od 600 vrsta tvrdog i mekog koralja. Istodobno je dom mnogim vrstama riba i mekušaca, morskim zvijezdama, kornjačama, dupinima i morskim psima te zbog visoke razine bioraznolikosti predstavlja jedan od najsloženijih ekosustava na svijetu.

Poznato je da su koraljni grebeni pravi rasadnik, uzgajalište i hranilište brojnim morskim organizmima, a važni su i jer utječu na smanjenje obalne erozije. Na taj se način staništa morskih organizama štite upijanjem elemenata iz mora.

Znanstvenici upozoravaju i da će njihov nestanak utjecati na smanjenje ribljeg fonda i produktivnost ribolova u ovom dijelu Australije.

Rezultati studije objavljeni su 12. listopada u časopisu Proceedings of the Royal Society B, u kojoj se trenutačno stanje Velikoga koraljnog grebena, najvećega koraljnog sustava na svijetu upisanog 1981. godine na UNESCO-ov popis zaštićene prirodne svjetske baštine, uspoređuje sa stanjem iz 1995. godine.