Osim što moraju biti bez alergena i biorazgradivi, moraju u što manjoj mjeri štetiti okolišu. Baš takve deterdžente proizvodi i pulska tvrtka Ecology. Dermatologinja i toksikolog objašnjavaju na što paziti

Ne sadrže alergene ni štetne kemikalije, biorazgradivi su i čuvaju okoliš. Proizvode se u inozemstvu, ali i u Hrvatskoj. Pritom, odlično peru rublje ostavljajući za sobom samo svježinu čistoće

Tako nam svoje artikle opisuje Željko Belec (61), direktor tvrtke Ecology 108 koja je prva u Hrvatskoj počela proizvoditi ekološke deterdžente za strojno pranje rublja, a poslije su ponudu proširili i na tekuće deterdžente, omekšivače, sredstva za čišćenje te niz drugih ekoloških proizvoda za kućanstvo.

- Kolega i ja smo o proizvodnji ekoloških deterdženata razgovarali još 2004. godine. On se kao kemičar bavio proizvodnjom ekološke kozmetike i prašaka za rublje u vlastitoj tvrtki u inozemstvu te se vratio u Hrvatsku. Početkom 2014. smo pokrenuli prva ispitivanja u stranim laboratorijima usavršavajući njegovu formulu i konačno smo prvi deterdžent za tržište proizveli 2015. godine. Dobili smo certifikat EU Eco label kojim Europska unija označava ekološke proizvode – pojašnjava nam on dodajući kako je njihov prašak za rublje dobio najviše moguće ocjene, odnosno osam bodova.

- Za licencu su dovoljna tri boda, no naš proizvod je zaista zadovoljio sve stroge kriterije, i više od toga – smije se. Sredstvo za pranje rublja s ekološkom oznakom ne znači da proizvod ne sadrži nikakve kemikalije.

- Sastojci moraju biti razgradivi, bez alergena i s najmanje mogućim otiskom u okolišu. Dodatno, sve sastavnice deterdženata koje predstavljaju alergene i štetne su za okoliš, u našem slučaju su organskog podrijetla, a to potvrđuje EU Ecolabel certifikat koji, svojim kriterijima,  regulira i određuje primjenu takvih komponenti – kazao je Belec.

Tvrdi i kako mnogi standardni deterdženti sadrže optičke izbjeljivače čiji je zadatak prikriti mrlju na odjeći.

- To znači da oni nisu uklonili mrlju, nego ona zbog loma svjetlosti više nije okom vidljiva iako je i dalje prisutna. Takvi su izbjeljivači iznimno štetni za zdravlje i okoliš. Mi koristimo izbjeljivač na bazi aktivnog kisika koji je potpuno razgradiv u prirodi i ne stvara alergijske reakcije kod korisnika. Dodatno, štetna sastavnica deterdženata je i parfem koji može biti snažan alergen. Mi svoj parfem koristimo u jako maloj koncentraciji, kupujemo ga od samo jednog proizvođača u Europi, a zadovoljava stroge kriterije kod evaluacije proizvoda za dodjelu EU Ecolabel certifikata - tvrdi on ne želeći otkriti detalje oko tehničkog dijela poslovanja.

Pojasnio je kako su najvažnija sastavnica deterdženta spojevi tenzidi čija je zadaća upravo čišćenje. Kod standardnih deterdženata riječ je o kemikalijama koje su snažnije i jeftinije, dok u ekološkom deterdžentu imaju tenzide biljnog podrijetla. Kako bi razina čišćenja bila ista ili bolja, u eko deterdžentima moraju dodavati više prirodnih tenzida. Budući da su sve komponente ekološkog deterdženta strogo regulirane ekološkim kriterijima koje propisuje Europska Unija,  njegova je proizvodnja značajno skuplja. Međutim, postoji dodatna razlika između ekoloških i određenih standardnih prašaka.

– Naš deterdžent je u obliku koncentrata, što znači da ga treba staviti manje za određenu količinu rublja, u usporedbi s deterdžentima koji to nisu. Naše pakiranje praška je 1,2 kilograma, dok standardni obično dolaze u pakiranjima od dva kilograma. Naša cijena je 44 kune po pakiranju, njihova je oko 30 kuna. No ono što ljudi zanemaruju je broj pranja koje možete obaviti tim pakiranjem. Naše pakiranje omogućuje 20 pranja za srednje prljavu odjeću u hladnoj vodi, no već na 30 stupnjeva je to 30 pranja, a na 60-95 stupnjeva je 45 pranja.

Kod većine standardnih prašaka količina pranja se određuje prema slabom zaprljanju rublja i tu imate 20 pranja, dok kod srednjih zaprljana ta se količina pranja smanjuje – tvrdi Belec dodajući kako i zbog svog jedinstvenog sastava njihovi ekološki deterdženti ne ostavljaju masne naslage na grijačima što je česti uzrok njihovog kvara, dodatno štede odjeću koja je stoga manje sklona habanju nego kad se tretira kemikalijama iz standardnog praška.- Uvjerili smo se i kako je učinak čišćenja bolji nego kod standardnih deterdženata. Unazad nekoliko godina sve je veći interes za takvim proizvodima. Našim deterdžentima opskrbljujemo kemijske čistionice, ali i manje privatne hotelske smještaje koji, prema statistikama, bilježe i do 30 posto veći priljev stranih gostiju koji  svoj odabir određuju prema korištenju ekoloških proizvoda u tim smještajima. Dodatno, ima nas i na policama jednog trgovačkog lanca - kazao je.

Tvrdi kako u dvije smjene mogu u tvornici u Puli napraviti do 40 tona praška, a pritom, po potrebi, mogu zaposliti i do osam ljudi u proizvodnji. Nadaju se proširenju jer smatraju kako njihovo vrijeme tek dolazi.

- Za sad imamo bogatu paletu artikala. Počeli smo s deterdžentom za strojno pranje rublja, pa smo dodali deterdžent za obojeno rublje, tekući deterdžent za strojno pranje rublja, omekšivač s parfemom i bez parfema, tekući deterdžent za tamno kao i onaj za osjetljivo rublje, odmašćivač, sredstva za čišćenje podova, za uklanjanje kamenca, pranje stakla i ručno pranje posuđa. Uskoro puštamo u prodaju i tekući ekološki deterdžent za rublje – pohvalio se on ističući kako su svi proizvodi  ekološki te da uskoro započinju i proces ekološke certifikacije  uz napomenu da će ambalaža za maloprodaju biti potpuno bio razgradiva, napravljena od šećerne trske.

Dermatologinja Nola: ‘Kožu će nadražiti svi tretirani materijali’

Među proizvodima na koje se najčešće javljaju reakcije su odjevni predmeti koji sadrže vunu.

- To može biti, primjerice, kontaktni alergijski dermatitis ili pogoršanje atopijskog dermatitisa. U tim slučajevima savjetujemo da nikako na kožu ne stavljate vunenu odjeću, a ako je već morate nositi, obavezno odjenuti pamučnu tkaninu dugih rukava i na taj način spriječiti izravni kontakt kože i vune. Javljaju se i iritacije na tkanine sintetičkog podrijetla, a što se tiče kontaktnih reakcija najčešće su one koje se javljaju zbog tamno obojene odjeće, osobito donjeg rublja - istaknula je dr.sc. Ivana Nola, dr. med. spec. dermatovenerolog.

Kaže kako je riječ o dermatološkim problemima koji nastaju radi tretiranja vlakana u proizvodnji odjeće herbicidima, pesticidima i insekticidima te zbog korištenja nafte i prirodnog plina. Također, među vodećim problemima su i kožne reakcije na omekšivače.

- Zbog njih se najčešće javlja svrbež, crvenilo, iritacija i ljuskanje kože tijela. Dodatni su problem i deterdženti za pranje rublja koji također sadrže brojne kemikalije koje su značajni alergeni, kao i boje. Zbog njih na površini kože nastaju crvenilo, svrbež, ekcemi pa čak i urtikarije - istaknula je dr. Nola.

Kaže kako je ekološki proizvedena odjeća iz perspektive dermatologa svakako prihvatljiviji odabir, a osobito ako je riječ o materijalima poput lana i pamuka koji su lagani i prozračni, a pritom nisu tretirani nikakvim kemijskim sredstvima.

- No ipak valja imati na umu da alergijsku reakciju u tijelu i na koži može stvoriti bilo koji element, pa i ekološke odjeće kao i ekoloških deterdženata. Takva odjeća stoga nije antialergijska, ali su reakcije, ako se jave, redovito u blažem intenzitetu i daleko rjeđe. Kad govorimo o ekološkim deterdžentima, važna je činjenica da ne sadrže boje ni mirise kao najčešće alergijske sastavnice, pa su samim time prihvatljiviji za zdravlje kože. Ujedno, ne sadrže ftalate, parabena i druge štetne sastojke koji bi mogli stvoriti iritaciju - nastavila je dermatologinja.

Ukoliko ste primijetili da vaša koža burno reagira na određene tkanine, deterdžente ili omekšivače, liječnica savjetuje da odmah skinete takvu odjeću i dobro se istuširate.

- Tuširanjem ćete s kože ukloniti alergene. Potom se namažite blagom, neutralnom kremom koja će oporaviti kožu i smiriti reakciju. Osigurajte se da više koža ne dolazi u kontakt s takvom odjećom. No ako ni nakon takvih mjera simptomi nisu nestali, svakako potražite pomoć liječnika. Dermatolog će tada kožu tretirati lokalnom terapijom, a u slučaju potrebe i peroralnim lijekovima- zaključila je dr. Nola.

Toksikolog Franjo Plavšić: ‘Nekad su rublje kuhalo u običnim sapunima, no tko to još radi...’

Osim što te kemikalije mogu uzrokovati različite alergijske reakcije kože, pojedini proizvođači koriste i kancerogene aditive i sredstva koja u konačnici rezultiraju teškim sistemskim oboljenjima. Ekološka odjeća i deterdženti svakako koriste manje takvih spojeva i kemikalija i danas se itekako gleda kako će utjecati na okoliš, no nije uvijek tako - pojasnio je toksikolog Franjo Plavšić.

Kaže kako se unazad 50 godina promijenila tehnologija proizvodnje, od sadnje pamuka do tretiranja vune.

- Prije svega, u proizvodnji sirovina koriste se herbicidi o čijoj štetnosti na ljudski organizam već dugo govorimo. Istina, ekološka odjeća nastaje od sirovina koje nisu tretirane herbicidima, no to je samo početak. Nadalje, neki su proizvođači materijale tretirali nanočesticama kako bi smanjili znojenje, a nanočestice itekako utječu na zdravlje i na okoliš. Posebno je pitanje boja kojima se tkanine bojaju, a mnoge od njih sadrže kancerogene spojeve. Zatim, kako bi rublje bilo otporno na mikroorganizme, tkaninama se dodaju biocidi. Sve to nije povoljno ni za zdravlje ni za okoliš - ističe Plavšić i kaže kako je zbog svega toga iznimno važno odjeću nakon kupnje, bila ona ekološka ili ne, prije nošenja obavezno oprati.

Pritom smatra kako su ekološki deterdženti prihvatljiviji od tradicionalnih jer se unazad 10 godina u industriji počelo paziti na kemijske sastojke tih deterdženata i njihov utjecaj na zdravlje i okoliš.

- Prije 50 godina deterdženti za rublje su zapravo bili sapuni koji su se izrađivali od masti uz dodatak natrijeva karbonata i u tome se kuhalo rublje. Oni su bili najprihvatljiviji za okoliš i zdravlje. Tko danas tako kuha? Nitko. S masovnom proizvodnjom prašaka za rublje počeli su se dodavati fosfati koji su uzrokovali velika onečišćenja riječnih tokova te druge kemijske tvari koje su uzrokovale alergije. Danas se u ekoloških proizvodima nastoji koristiti manje štetne sastojke, ali to su i dalje kemikalije bez kojih nema proizvodnje - zaključio je on.

BROKULA carewear kolekcije: Ekoodjeća je novi hit, može se kupiti i u našim dućanima

Ekološka odjeća podrazumijeva korištenje organski uzgojenog pamuka. Time se globalno, ističu stručnjaci, smanjuje potrošnja vode, energije i emisije stakleničkih plinova.

Kupnjom takvih proizvoda ljudi doprinose zaštiti okoliša, a na osobnom planu biraju artikle bolje kvalitete koji ne sadrže tvari štetne za zdravlje. Upravo je to imala na umu hrvatska tvrtka Lacuna grupa koja se inače bavi proizvodnjom odjeće i opreme za sigurnost i zaštitu na radu, a osmislili su posebnu kolekciju od organskog pamuka. Tako nude muške i ženske majice te ručnike.

- U želji da podignemo svijesti o ekologiji, održivosti, izvornosti i očuvanju prirodnih ljepota, naše BROKULA carewear kolekcije nazvali smo upravo po onome što nam je blisko i želimo sačuvati, a to su naše rijeke i otoci. Neretva i Krka po kojima su ime dobile naše ženske majice, Lastovo i Vis po kojima su ime dobile muške majice te Kornati, kameno biserje Mediterana po kojem smo nazvali naše BROKULA ručnike od organskog pamuka i Tencela, pojašnjava direktor tvrtke Zoran Šainović dodajući kako je kolekcija organskog pamuka nastala 2012. godine u suradnji sa agencijom Bruketa&Žinić.

Kaže kako su jako ponosni na činjenicu posluju s partnerima koji posjeduju certifikate za proizvodnju i trgovinu organskim pamukom najvišeg standarda.

- Uzgoj organskog pamuka pomaže očuvanju zdravog tla, ekosustava i ljudi jer je temeljen na prirodnim procesima, izbjegava umjetne intervencije i još važnije uzgoj organskog pamuka ne dopušta uporabu otrovnih kemikalija ili GMO-a. Global Organic Textile Standard GOTS je vodeći svjetski standard za preradu tekstila za organska vlakna, uključuje i ekološke i socijalne kriterije, koji su podržani certifikacijom cijelog lanca opskrbe tekstilom. Odjeća sa certifikatom organskog jamči da je sigurna za vašu kožu, ispunjava zahtjeve prema pH vrijednosti i razini štetnih tvari. Preduvjet za uzgoj organskog pamuka je autentično sjeme prilagođeno području u kojem se uzgaja i time je otpornije na prirodne nametnike te prilagođeno uvjetima uzgoja što uvelike smanjuje potrošnju vode i energije – nabraja Šainović dodajući kako se u konvencionalnoj proizvodnji pamuka koristi 16 posto insekticida od ukupne svjetske potrošnje te 7 posto ukupnih pesticida.

Tim više pazi da tvrtke s kojima posluje ima GOTS certifikat, a njegova tvrtka dodatno  kontrolira cjelokupni lanac opskrbe, od sirovine, proizvodnje i transporta do gotovog proizvoda.

-  Uzimaju se nasumični uzorci i šalju na analize, također se sprovodi kontrola od strane nezavisnog tijela za obnavljanje GOTS certifikata kao i BSCI standarda koji jamči da naš partner dobavljač poštuje zajednička načela za trgovinu i proizvodnju tekstila u zemljama izvan EU. BSCI standard podrazumijeva proizvodnju koja ne dopušta dječji rad, prisilni rad ili bilo koji oblik diskriminacije, jamči sigurno radno okruženje te razumne plaće i radno vrijeme - kaže Šainović.

Tvrdi da je interes kupaca za takav tip proizvoda sve veći jer je i društvena odgovornost za brigu oko planeta porasla.