Znanstvenici su kod šišmiša u afričkoj državi Gabon otkrili sedam novih sojeva koronavirusa, no još uvijek nije sasvim jasno mogu li oni prijeći na čovjeka i izazvati novu pandemiju.

Naime, znanstvenicima je već od prije poznato da koronavirusi mogu prijeći sa šišmiša na ljude i uzrokovati ozbiljne bolesti kao što je bila epidemija SARS-a 2002-03 i pandemija covida-19. Za obje bolesti se smatra da su nastale nakon što je koronavirus sa šišmiša, i vjerojatno preko posrednika, došao u ljudsku populaciju.

Većina dosad identificiranih sojeva koronavirusa u šišmiša pronađena je kod azijskih vrsta, ali se sve više njih otkriva i kod afričkih šišmiša, piše New Scientist, prenosi Index. 

Liječnik Gael Maganga iz Međunarodnog centra za medicinska istraživanja Franceville u Gabonu i njegovi kolege nedavno su testirali više od tisuću šišmiša koji žive u špiljama diljem zemlje i otkrili da je 18 njih imalo koronavirus. Genetskim sekvenciranjem utvrđeno je da je sedam ovih koronavirusa, koji su svi pronađeni kod šišmiša što jedu insekte (porodica Hipposideridae), do sada bilo potpuno nepoznato.

Pet od sedam novih virusa usko je povezano s poznatim koronavirusom zvanim humani koronavirus 229E koji kruži među ljudima od 1960-ih (tada je identificiran), a koji obično izaziva samo blage simptome prehlade. Stručnjaci stoga pretpostavljaju da bi ti novi sojevi također mogli prijeći na ljude i prouzrokovati blage simptome ili možda čak ozbiljniju bolest, ali potrebna su dodatna istraživanja kako bi se to potvrdilo.

Druga dva virusa nisu bila povezana s nekim poznatim ljudskim koronavirusima, zbog čega je još teže utvrditi mogu li oni mutirati u oblike koji postaju prijetnja za ljude.

Mogu li ti virusi mutirati u one opasne za ljude?