Sa snimki površine Marsa, znanstvenici su već ranije utvrdili kako je na ovome planetu nekada davno bilo puno tekuće vode. No, sada su pronašli prve dokaze o rijeci koja je tekla Crvenim planetom više od 100.000 godina.

Geolog Francesco Salese i njegovi kolege sa Sveučilišta Utrecht u Nizozemskoj otkrili su visoku stjenovitu liticu na sjeverozapadnom rubu Marsovog udarnog kratera (bazena) Hellas, koju je, čini se, izrezbario tijekom vremena tok drevne rijeke, piše New Scientist.

Naime, kako rijeke teku, polažu sediment koji se nakuplja u slojevima. Litica koju su znanstvenici uočili na Marsu visoka je oko 200 metara, a široka 1,5 kilometara. Procijenjene sedimentne stijene stare su oko 3,7 milijardi godina. Da bi se takav tip litice mogao formirati na Zemlji, morala bi ju isklesati rijeka koja teče najmanje 100.000 godina.

Drevni život na Marsu

Salese i njegov tim pronašli su ovu liticu koristeći se satelitskim podacima s kamere HiRISE koja se nalazi na NASA-inoj letjelici Mars Reconnaissance Orbiter.

"Da bi nastao depozit debljine 200 metara, potreban je konstantan protok značajne količine tekuće vode. To znači da je ova rijeka morala teći cijele godine, što sugerira da je Mars jednom davno imao ciklus padalina, sličan onome na Zemlji“, rekao je Salese.

U bazenu Hellas, na južnoj polutci Marsa, nekada su se nalazila velika jezera te mreža rijeka i delta.

"Geološka područja poput ovih ključna su u potrazi za dokazima drevnog života na Marsu", naglasio je Salese i dodao kako će NASA-in rover Perseverance, koji bi trebao biti lansiran u srpnju ili kolovozu, istražiti slične naslage stijena na jednom drugom području Crvenog planeta.