Procjenjuje se da u Hrvatskoj oko 150.000 osoba ima neki stupanj zatajivanja bubrežne funkcije, a mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi važne su mjere kojima se mogu otkriti rizični čimbenici za nastanak kronične bubrežne bolesti, istaknuto je u utorak na obilježavanju Svjetskog dana bubrega​​​​​​.

Sa Svjetskog dana bubrega koji se obilježava na inicijativu Međunarodnog nefrološkog društva i Međunarodne zaklade za bubrežne bolesti, građane su pozvali da odu povremeno na kontrole kako bi na vrijeme prepoznali svoje stanje i počeli se liječiti.

"Zbog toga je potrebno da građani u rizičnim skupinama redovito kontroliraju svoj krvni tlak i šećer u krvi", kazao je Mario Laganović, v.d. predsjednika Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora. Kako se zbog koronavirusa moraju odgoditi javnozdravstvene akcije na otvorenom, Laganović je pozvao građane da prilikom sljedećeg redovnog posjeta liječniku provjere tlak i šećer.

"Velik dio oboljelih uopće nije svjestan visokog krvnog tlaka, ali ni prekomjerne tjelesne težine ni pretilosti, a u Hrvatskoj je čak 20 posto odraslih pretilo", kazala je voditeljica odjela za Srčano-žilne bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Verica Kralj.

Prema podacima za 2018., od posljedica bolesti bubrega umrlo je 718 osoba, a 7500 bilo ih je hospitalizirano zbog bubrežnog zatajenja. "Računamo da je prema prevalenciji od deset posto sigurno do 300.000 oboljelih u Hrvatskoj, od kojih oko polovice nema simptome", upozorila je Kralj.

Lada Zibar, dopredsjednica Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju, poručila je da se pravovremenim otkrivanjem stanja koja pomažu razvitku bubrežnih bolesti kroz tri tipa preventivnog djelovanja može pacijentima pomoći da bolest ne razviju. Ako je bolest već nastupila, u tom slučaju može je se pravilno liječiti i kontrolirati njezin napredak, čime se povećava kvaliteta života bolesnika i njihov životni vijek.

"Kronične bubrežne bolesti možemo spriječiti primjenom tzv. elementarne zdravstvene pismenosti - zdravim životnim navikama, poput nepušenja, umjerenog kretanja", naglasila je Zibar.

Predsjednica udruge bolesnika "Transplant" Tanja Watz ustvrdila je da građani ne paze na bubrege dok su zdravi, ali s obzirom da se danas puno više govori o bubrežnim bolestima, manji je broj onih koji dolaze u zadnjoj fazi bolesti. Oko 2006. je godišnje oko 700 ljudi ulazilo u program dijalize, danas je to ipak oko 500 ljudi godišnje, a Watz to pripisuje i trudu liječnika koji nastoje obrazovati građane.

Watz je navela i da je Hrvatska s oko 40 na 100.000 ljudi među vodećima u svijetu po broju doniranih bubrega.

Kronična bubrežna bolest globalno pogađa svaku desetu osobu, a od bubrežnih bolesti općenito u svijetu pati oko 850 milijuna ljudi.

Uz to, kronična bubrežna bolest proizvodi katastrofalne financijske učinke na zdravstvene sustave u cijelom svijetu. Troškovi dijalize i transplantacija bubrega penju se do dva do tri posto godišnje potrošnje zdravstvenih sustava u razvijenim zemljama svijeta, dok se broj korisnika te vrste terapije kreće oko 0,03 posto stanovnika u tim zemljama.