Kineske vlasti i stručnjaci ne znaju porijeklo aktualne epidemije koronavirusa, odnosno ne znaju tko je takozvani "nulti pacijent". Izraz je to kojim se opisuje prva osoba zaražena virusnom ili bakterijskom bolešću u nekoj epidemiji.

Napredak postignut u genetskoj analizi danas omogućuje da se utvrdi porijeklo virusa preko osoba koje su njime već zaražene. U kombinaciji s epidemiološkim studijama, znanstvenici mogu izdvojiti pojedince za koje se vjeruje da su prvi proširili zarazu i tako pokrenuli epidemiju.

Identificiranje ovih pacijenata moglo bi pridonijeti I odgovorima na ključna pitanja - kako, kada i zašto je izbila zaraza, što može spriječiti daljnju zarazu tijekom aktualne ili neke buduće epidemije, piše BBC.

Zna li se tko je nulti pacijent u epidemiji koronavirusa Covid-19 koja je izbila u Kini? Kratak odgovor je - ne.

Kineske su vlasti najprije izvijestile da je prvi slučaj koronavirusa evidentiran 31. prosinca. Tada su brojni slučajevi infekcije nalik upali pluća povezivani s morskom hranom i tržnicom živim životinjama u Wuhanu u pokrajini Hubei.

Regija je epicentar epidemije, s gotovo 82 posto od više od 75.000 dosad registriranih slučajeva u Kini i globalno, statistički su podaci američkog Sveučilišta Johns Hopkins. 

No rezultati studije kineskih znanstvenika, objavljeni u časopisu Lancet upućuju na to da je prva dijagnoza Covida-19 postavljena 1. prosinca 2019. godine, dakle puno ranije te da ta osoba "nije došla u dodir" s tržnicom morske hrane naveliko u Huananu.

Wu Wenjuan, liječnica vuhanske bolnice Jinyiantan, jedna od autorica studije, za BBC je kazala da se radilo o starijem muškarcu koji je bolovao od Alzheimerove bolesti.

"Živio je nedaleko od tržnice s morskom hranom. S obzirom na to da je bio bolestan, praktički nije ni izlazio iz kuće", rekla je dr. Wu, dodavši kako su se, u danima koji su slijedili simptomi razvili kod još troje ljudi, a dvoje ih se povezivalo s tržnicom. 

Njezini kolege su ustanovili da je 27 ljudi iz grupe od 41 pacijenta, koliko ih je hospitalizirano u ranoj fazi zaraze, bilo u nekom kontaktu s tržnicom. 

Hipoteza po kojoj je epidemija počela na tržnici, te se, prije nego što se proširila među ljudima, prešla sa živih životinja na čovjeka, i dalje se smatra najverojatnijom, smatra WHO.

Može li uistinu samo jedna osoba pokrenuti epidemiju širokih razmjera? 

Epidemija ebole koja je od 2014. do 2016. zahvatila Zapadnu Afriku, najveća je otkako je 1976. godine otkriven virus koji je za nju odgovoran. Po podacima WHO-a odnio je 11.000 ljudi, a virusom je bilo zaraženo više od 28.000 osoba. 

Epidemija je trajala više od dvije godine i zahvatila je 10, uglavnom afričkih zemalja, no prijavljeni su slučajevi i u Sjedinjenim Državama, Španjolskoj, u Velikoj Britaniji i Italiji. 

Znanstvenici su zaključili da je epidemija nove vrste ebole krenula od jedne osobe - dvogodišnjeg dječaka iz Gvineje, koji se, pretpostavlja se, mogao zaraziti zavlačeći se u šuplje deblo stabla u kojemu je živjela kolonija slijepih miševa.

Informacije su povezali naknadno, nakon ekspedicije u dječakovo selo Meliandou, gdje su prikupljali uzorke i razgovarali sa stanovništvom da bi saznali nešto više o izvoru epidemije ebole prije objave nalaza. 

Tifusna Mary

Najpoznatiji "nulti pacijent" vjerojatno je Mary Mallon, koja je dobila nadimak 'tifusna Mary' jer je 1906. godine potaknula epidemiju tifusne groznice u New Yorku. Porijeklom iz Irske, Mallon je emigrirala u Sjedinjene Države, gdje je radila za bogataše kao kuharica. Nakon brojnih slučajeva tifusa među članovima bogatih njujorških obitelji, liječnici su ustanovili da je izvor bolesti upravo Mary.

Ona je bila zdravi kliconoša - osoba koja nosi bakteriju, ali nema nikakve simptome bolesti, što znači da često ostaje neotkriven i nastavlja prenositi zarazu na mnoge druge ljude.

Sve je više dokaza da su neki ljudi "učinkovitiji" od ostalih kada je posrijedi širenje virusa, a slučaj Mary Mallon prvi je zabilježen slučaj takve osobe, koja se još naziva i superkliconoša.

Tada je tifusnom groznicom u New Yorku zaraženo nekoliko tisuća stanovnika, a stopa smrtnosti iznosila je deset posto. 

No izraz "nulti pacijent" sa sobom nosi stigmu. Brojni zdravstveni stručnjaci su protiv toga da se identificira prvi dokumentirani slučaj zaraze, jer strahuju da bi to moglo rezultirati dezinformacijama o bolesti ili čak viktimizacijom određene osobe.

Izraz "nulti pacijent" nastao je u vrijeme epidemije virusa HIV-a.

Dok su ranih osamdesetih istraživali puteve širenja te bolesti u Los Angelesu i u San Franciscu, znanstvenici iz Centara za kontrolu i prevenciju bolesti koristili su slovo "O", označavajući na taj način tko je stigao izvan (engl. outside) savezne države Kalifornije. 

Ostali su znanstvenici slovo interpretirali kao broj 0 i tako je nastao koncept nultog pacijenta.