Zbog globalnog zatopljenja potrebe za potrošnjom energije rastu, napose zbog korištenja rashladnih uređaja te se očekuje da bi do sredine stoljeća potrebe za energijom mogle rasti od 25 do čak 60 posto, kaže se u studiji objavljenoj u Nature Communication.

Potražnja za potrošnjom energije mogla bi porasti za četvrtinu, čak i ako se uspije ograničiti globalni rast temperature.

Taj rast mogao bi iznositi 58 posto u slučaju da emisije stakleničkih plinova ostanu na sadašnjoj razini, navodi se u studiji. 

Ako se te povećane potrebe za energijom budu i dalje namirivale korištenjem fosilnih goriva (ugljen, plin ili nafta) one će dodatno poremetiti klimu na našem planetu, stoji u studiji.

U 2018. godini, dvije trećine svjetskih potreba za električnom energijom dobivale su se iz korištenja nafte i plina, a samo 10 posto sunčevom energijom i vjetroelektranama,  navodi Međunarodna agencija za energije (IEA). 

"Ako potrošnja energije raste i proizvodi dodatne emisije plinova s učinkom staklenika, povećana potreba za klimatiziranjem zakomplicirat će borbu protiv globalnog zatopljenja i učiniti je još skupljom", kaže Ian Sue Wing sa Sveučilišta u Bostonu. 

Te bi potrebe trebale dodatno rasti na jugu Europe, u Kini i Sjedinjenim Državama kao i u manje razvijenim tropskim zemljama, procjenjuju znanstvenici. 

Studija objavljena ovaj tjedan polazi od različitih projekcija temperatura, demografskih i gospodarskih kretanja. 

Od danas do polovice stoljeća, klimatske promjene povećat će potrebe za potrošnjom energije od 11 do 27 posto u slučaju umjerenog globalnog zatopljenja.

No ako globalno zatopljenje bude 'oštrije', tada će i potrebe za energijom rasti od 25 do 58 posto, predviđaju znanstvenici.

Očekuje se da će tržište rashladnih uređaja procvasti.  Prethodna istraživanja predviđala su da će u Indiji prodaja klima uređaja s današnjih 30 milijuna komada narasti na milijardu 2050.

Na svjetskoj razini klima uređaji trošili bi do 2050. tri puta više energije nego danas, predviđa IEA.