Stručnjaci tvrde da ćemo u budućnosti tipkanje po pametnim uređajima zamijeniti glasovnim naredbama. Ne ako pitate Hrvate.

Naime, rezultati istraživanja agencije Improve su pokazali kako su glasovne naredbe kod Hrvata još uvijek iznimka, a ne pravilo.

Dok u razvijenim zemljama tržište virtualnih asistenata proživljava snažan rast, u Hrvatskoj nije tako.

Prema Juniper Researchu najviše glasovnih asistenata koristi se u zemljama engleskog govornog područja. Očekuje se kako će kroz nekoliko godina glasovni asistenti tamo biti u upotrebi na gotovo 60% pametnih telefona.

U istraživanju je 41% naših ispitanika reklo je da je isprobalo glasovnu komunikaciju, uglavnom sa svojim mobitelom. Međutim, onih koji to rade redovito ima svega 8%.

Glasovne upute se najviše koriste za pretragu online informacija i upućivanje poziva. Glavne prednosti su tu u vidu jednostavnosti i uštede vremena u odnosu na ručno biranje. Zatim olakšavanje multitaskinga i praktičnost tijekom vožnje.

Redovito korištenje glasovnih uputa najzastupljenije je kod mladih od 18 do 30 godina (14%). Primjerice, taj dio populacije češće glasom aktivira glazbu i slanje poruka nego što to čine stariji ispitanici.

Što najviše odbija sve one koji su glasovnu aktivaciju uređaja isprobali i odustali? Naprosto ne vide dovoljno prednosti. Ručno biranje ili tipkanje je dio navike koji im se čini brzim i praktičnim. Velika prepreka je i loše prethodno iskustvo u vidu neprilagođenosti hrvatskom jeziku te slabo prepoznavanje uputa.