Stručnjaci procjenjuju da je u Hrvatskoj oko 200.000 osoba koje imaju visoki rizik od razvoja kroničnih bubrežnih bolesti, a da toga nisu svjesni, pa bi se kod njih putem screeninga mogao spriječiti razvoj bolesti.

U Hrvatskoj bi uskoro trebao započeti probir za rano otkrivanje i sprečavanje kroničnih bubrežnih bolesti, u koji bi bili uključeni bolesnici s povišenim krvnim tlakom, šećernom bolešću i prekomjernom težinom, kod kojih bi se testovima za određivanje kreatinina u krvi i bjelančevina u mokraći utvrdio rizik za bubrežno oštećenje i na vrijeme započelo liječenje.

Bubrežno oštećenje dugo vremena može biti bez simptoma, a ako se ne otkrije i ne liječi na vrijeme dolazi do gubitka bubrežne funkcije te bolesnici završavaju na dijalizi ili im je potrebno presađivanje bubrega.

Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora stoga je iniciralo izradu akcijskog plana za rano otkrivanje i sprječavanje kronične bubrežne bolesti, u čijoj provedbi ključnu ulogu imaju liječnici obiteljske medicine.

Nakon provedenog probira oni bi pacijente s povećanim rizikom trebali upućivati u specijalističke nefrološke ambulante radi provjere, odnosno potvrde rezultata probira i eventualne daljnje obrade i početka liječenja.

U izradi i realizaciji plana sudjeluju Ministarstvo zdravstva, udruge liječnika obiteljske medicine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Uoči početka akcijskog plana provedena je pilot studija u trajanju od oko mjesec dana u kojoj su sudjelovale po dvije liječnice obiteljske medicine iz Rijeke i Zagreba. One su u tom razdoblju pregledale oko 80 bolesnika i otkrile 10 bolesnika sa bubrežnim oštećenjem za koje se nije znalo, kazao je Hini dopredsjednik Društva Mario Laganović.

U Hrvatskoj je danas oko 4000 bubrežnih bolesnika kojima su potrebne dijaliza ili presađivanje bubrega, a uspješnim probirom taj broj bi se znatno smanjio, uvjereni su liječnici.

Procjenjuje se da oko 150.000 osoba u Hrvatskoj ima kronične bubrežne bolesti. Stručnjaci ističu kako veliki broj bolesnika umire ranije zbog brojnih komplikacija, a najčešće su to pridružene bolesti srca i krvnih žila.

Vodeći uzroci bubrežnih bolesti su šećerna bolest i povišeni arterijski tlak, te bubrežna anemija.