Interaktivna mapa američkih klimatologa zorno prikazuje kakve nas promjene čekaju u sljedećih 60 godina i što će se dogoditi s uvjetima života u pojedinim gradovima. Njihova karta obrađuje 540 urbanih područja u SAD-u i Kanadi, a isti princip vrijedi i za europske gradove, pa tako i Hrvatsku

Kakve će vremenski uvjeti vladati svijetom 2080. godine? U sljedećih nekoliko desetljeća očekuje se da će globalna klima doživjeti dramatičnu transformaciju. Znanstvenici su izračunali da će se našim potomcima, ma gdje živjeli, činiti da su se premjestili nekoliko stotina, pa čak i tisuća kilometara južnije. U nekim će se dijelovima svijeta klima toliko promijeniti da se neće imati s čime usporediti.

Upravo o tome govori interaktivna mapa, izrađena temeljem stručnog rada Matta Fitzpatricka iz Centra za ekološke znanosti Sveučilišta u Marylandu iRoberta Dunna s državnog sveučilišta Sjeverne Karoline, objavljenog ovih dana u publikaciji Nature Communications.

Buduća urbana klima

Interaktivna aplikacija Future Urban Climates izrađena je kako bi neupućenim ljudima pomogla da bolje shvate što će se to s klimom dogoditi u sljedećih 60 godina. Nažalost, takve mape još nisu izrađene za ostatak svijeta, pa tako ni za Europu i Hrvatsku, no i iz ove se da lako iščitati što nas to čeka u budućnosti.

Umjereno topla kišna klima, karakteristična za srednji i istočni dio SAD-a, promijenit će se do 2080. i često će biti sasvim različita od suvremenih klimatskih uvjeta koji se mogu naći na zapadnoj hemisferi, sjeverno od ekvatora. Nastave li se emisije štetnih plinova, klima u sjevernoameričkim urbanim područjima postat će nalik suvremenoj klimi kakva vlada u područjima 700-800 kilometara južnije.

U gradovima na sjeveroistoku kontinenta sve će se više osjećati utjecaj vlažne suptropske klime, tipične za dijelove srednjeg zapada ili jugoistoka SAD-a; bit će toplije i vlažnije u svim godišnjim dobima.

Očekuje se i da će klima gradova na zapadnoj, pacifičkoj obali, postati sličnija onoj u pustinjama američkog jugozapada ili u južnoj Kaliforniji. Bit će toplije u svim godišnjim dobima, s promjenama u količini i sezonskoj raspodjeli oborina.

Promjene će zahvatiti 250 milijuna ljudi

Znanstvenici su analizirali 540 urbanih područja koja su obuhvaćala oko 250 milijuna stanovnika u SAD-u i Kanadi. Mapirali su sličnosti buduće klime i uvjeta koji sada vladaju sjeverno od ekvatora, koristeći se pritom s 12 mjerila, uključujući minimalnu i maksimalnu temperaturu te oborine tijekom četiri godišnja doba.

Studija je pritom u obzir uzela dva scenarija: standardni najcrnji scenarij koji pretpostavlja neograničen ekonomski rast uz povećanu potrošnju fosilnih goriva te scenarij smanjene emisije štetnih plinova, baziran na međunarodnim dogovorima poput Pariškog sporazuma.

Razmotrene su i brojne buduće klimatske prognoze, temeljem kojih je generirano 27 klimatskih modela.

Zanimljivo, ali ne nužno i iznenađujuće je otkriće da nema savršenih podudaranja. Drugim riječima, istraživači ni za jedan grad nisu uspjeli pronaći klimu koja bi bila ista danas i za 60 godina. Štoviše, mnogi gradovi mogli bi doživjeti klimu kakva danas ne postoji nigdje na sjevernoj polutki.

Chicago u Kanzasu, New York u Arkansasu

Klikanje mišem po interaktivnoj karti donosi doista zanimljive rezultate. Eto, klima u New Yorku podsjećat će na prilike kakve danas vladaju u Arkansasu, u kojem su ljeta pet Celzijevih stupnjeva toplija i petinu suša.

U Torontu će pak biti kao danas u New Yorku, dok će se Chicago klimatološki spustiti do Kanzasa, u kojem su zime četiri Celzijeva stupnjeva toplije i skoro trećinu suše.

U Detroitu i kanadskom Montrealu očekuje se pak rast temperature za 4,2 Celzijeva stupnja, što bi uz 11,6 posto veću vlagu u zraku odgovaralo klimi kakva je danas u Pennsylvaniji. I Boston će se klimatološki smjestiti južnije, pored glavnog grada Washingtona, a sam Washington D.C. imat će klimu kao da je smješten u srcu Mississippija.

Pomaka će biti i uz obale Tihog oceana. Eto, u kanadskom Vancouveru ljeta će biti onakva kakva su danas u Seattleu. Magloviti San Francisco klimatološki će se spustiti na mjesto osunčanog Los Angelesa, a sam Los Angeles imat će polupustinjsku klimu, kao da se nalazi na samom rogu Baja Californije, duguljastog poluotoka na pacifičkoj strani Meksika.

U Las Vegasu je i sad dovoljno vruće

U Fairbanksu na Aljasci bit će kao danas u kanadskom Winnipegu, a u Winnipegu pak kao u Minneapolisu, u kojem će pak biti kao u Kanzasu, u kojem su zime 8,8 Celzijevih stupnjeva toplije, s 38,5 posto manje padalina. Klima poput ove, kakva je danas tipična za Kansas City, bit će i u budućem Chicagu. Sam Kansas City postat će poput Dallasa, baš kao i St. Louis, a klima u teksaškom Dallasu bit će kao ona u današnjem New Orleansu, u kojem će pak vlaga podsjećati na Floridu.

Memphis će se iz Tennesseeja preseliti u srce Teksasa, negdje na pola puta između Houstona i San Antonija, gradova koji će imati klimu kao da se nalaze duboko u Meksiku.

Jedino se Las Vegas neće pomaknuti puno dalje; godine 2080. klima će u gradu kocke biti još pet stupnjeva toplija i još suša, otprilike onakva kakva je danas u Bullhead Cityju u Arizoni, jednom od najtoplijih gradova u Sjedinjenim Državama, u kojemu se živa u termometru ljeti penje i iznad 40 stupnjeva, a zimi rijetko pada ispod 18.

A ovakvo nas vrijeme čeka u Europi...

Ovako detaljnih tablica nema za Hrvatsku, no što bi nam se moglo dogoditi i kako će naša zemlja izgledati 2080., uglavnom se zna.

Analizom globalnih i regionalnih klimatskih modela, s velikom se sigurnošću može računati na to da će temperature u Europi rasti između dva i čak 7,3 Celzijeva stupnja. Padalina će biti za trećinu, pa čak i upola manje, no razina mora će rasti između devet i 88 centimetara, i to bez topljenja ledenih kapa. Bit će više suša i toplinskih valova, baš kao i jakih vremenskih nepogoda, od tuča i proloma oblaka do olujnih vjetrova, te manje zimskih polarnih fronta. Uglavnom, mediteranska ljeta postat će vruća i sušna dok će u sjevernoj Europi klima biti ugodnija.

Puno toga ovisi o pregrijanoj Golfskoj struji; naime, pitanje je što će se dogoditi s njom zbog otapanja arktičkog leda. Predviđa se da bi u nekim područjima moglo nestati do 60 posto živih vrsta, naročito ako se ne zaustavi visoka emisija ugljikovog dioksida i metana te trend zatopljenja.

U Hrvatskoj će prvo zatopliti, a onda će se stvari ubrzati

Na području Hrvatske zime bi u sljedećih dvadesetak godina trebale biti u prosjeku 0,6 Celzijevih stupnjeva toplije, a ljeta za čitav stupanj. Potom će se stvari ubrzavati. Zime će u kontinentalnom dijelu Hrvatske biti toplije za dva, a ljeta za 2,4 Celzijeva stupnja. U priobalnom pojasu zimi će pak zatopliti 1,6 stupnjeva, a ljeti za čak tri stupnja.

Zbog svojih klimatskih i geografskih obilježja Hrvatska je posebno ranjiva na klimatske promjene. Može se očekivati rizik porasta razine mora, promjena ponašanja i migracijskih obrazaca morskih riba zbog zagrijavanja morske vode, a očekuju se i razni utjecaji na hidrologiju i vodne resurse, šumarstvo, poljoprivredu, bioraznolikost, ali i ljudsko zdravlje.