Povjesničari spore oko toga koje su godine bile najgore za čovječanstvo, a stručnjak s Harvarda Michael McCormick tvrdi da je najteže bilo 536. godine, kada je Europu, Aziju i Srednji istok pogodila misteriozna magla, nakon čega je uslijedilo 18 mjeseci mraka.

Prema novom istraživanju, misteriozna magla je najvjerojatnije bila uzrokovana erupcijom vulkana na Islandu.

Erupcija je zasula pepelom veliki dio sjeverne polutke, a onda su uslijedile još dvije velike erupcije, u 540. i 547. godini. Nakon toga, pojavila se kuga.

U današnjoj Kini tada je pao snijeg koji je izazvao veliku glad nakon što su uništeni usjevi, zbog čega je tijekom sljedećih nekoliko godina bila nestašica kruha.

Ljetna temperatura pala je za 1,5 do 2,5 stupnjevaCelzijusovih i sve do 640. godine nije bilo poboljšanja.

U današnjoj Europi 536. godina, tvrdi McCormick, bila je "početak jednog od najtežih perioda za život".

Međutim, McCormickova tvrdnja u suprotnosti je sa nekim drugim povjesničarima koji tvrde da je najteža bila 1349. godina, kada je kuga poharala Europu.

Dio povjesničara kao najtežu godinu u povijesti čovječanstva navodi 1918., kada je španjolska groznica ubila oko 100 milijuna ljudi, navode znanstveni portali.

Kyli Harper, povjesničar srednjovjekovne i rimske povijesti sa Univerziteta Oklahoma, navodi da je "zapis" katastrofa koji je otkriven u ledu glečera omogućio razumijevanje lančane povezanosti ljudskih i prirodnih uzroka koji su doveli do pada Rimskog carstva.