Porast širenja infekcija superbakterijama koje imaju fatalan ishod za milijune ljudi u svijetu mogla bi se spriječiti ulaganjem samo dvaju dolara po osobi godišnje, stoji u priopćenju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Uz napomenu da je otpornost nekih vrsta bakterija na lijekove "postala jedna od najvećih prijetnja modernoj medicini", u izvješću OECD-a stoji da će, ako se ništa ne poduzme, superbakterije u Europi, Sjevernoj Americi i Australiji u idućih 30 godina pobiti 2,4 milijuna ljudi. 

Problem superbakterija koje postupno postaju otporne na postojeće antibiotike medicinski je problem od otkrića prvoga antibiotika, penicilina, 1928. godine. 

Najpoznatiji pod nazivom antimikrobna rezistencija ili mikrobiološka rezistencija na antibiotike, problem je sve veći u posljednjih nekoliko godina s obzirom na to da su se bakterije otporne na više vrsta antibiotika dodatno razvile, a proizvođači lijekova smanjili ulaganja u ovu farmaceutsku branšu.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je da bi, ako se uskoro ne poduzmu drastično drukčiji potezi, postantibiotska era, u kojoj temeljna zdravstvena zaštita postaje opasna po život zbog rizika od zaraze tijekom rutinskih pregleda i operativnih zahvata - mogla nastupiti još u aktualnom stoljeću.

Revizija iz 2014. koju je britanski NHS proveo uz potporu vlade, ukazuje na to da bi, ako se superbakterije ne stave pod kontrolu do 2050. godine one mogle pobiti dodatnih 10 milijuna ljudi godišnje, a troškovi liječenja mogli bi iznositi oko 100 bilijuna dolara.

U izvješću OECD-a stoji da bi se "kratkoročnim investiranjem u sprečavanje razvoja superbakterija mogli spasiti brojni životi i uštedjeti se prilično novca."

Organizacija predlaže "peterostruki napad" na AMR: promicanje boljih higijenskih uvjeta, ukidanje prekomjernog propisivanja antibiotika, brzo testiranje pacijenta na bakteriju da bi mu se osigurao ciljani lijek za infekciju, odgodu izdavanja recepta za antibiotik i organizaciju velikih kampanja masovnih medija.

Izvješće budi određene razloge za oprezan optimizam s obzirom na to da se prosječan porast otpornosti superbakterija na antibiotike u zemljama OECD-a smanjio, no i dalje treba biti na oprezu.

U izvješću još stoji da će otpornost na drugu i treću liniju antibiotika, koji su dosad bili vrlo učinkoviti u borbi protiv superbakterija i predstavljaju posljednju liniju obrane kod višestruko otpornih bakterija, biti za 70 posto veća u 2030. godini u odnosu na podatke iz 2005. godine. 

U zemljama s niskim i srednjim prihodima otpornost bakterija na lijekove prilično je visoka, a pretpostavlja se da će ubrzano rasti. U Brazilu, Indoneziji i Rusiji, primjerice, između 40 i 60 posto infekcija već je otporno na antibiotike, u usporedbi s prosjekom OECD-a od 17 posto.

Predviđa se da će porast mikrobiološke rezistencije na antibiotike odsad do 2050. biti između 4 i 7 puta brži od prosjeka. 

Tim Jinks, znanstvenik koji se u zdravstvenoj organizaciji Wellcome Trust bavi problemom rezistentnosti na lijekove, kaže kako izvještaj OECD-a pokazuje "kako bi se na jednostavan, troškovno učinkovit način prevencijom i metodama kontrole mogli spasiti brojni ljudski životi". 

Superbakterije "velika su prijetnja globalnom zdravlju i razvoju", ističe Jinks te dodaje da bi "ulaganje u rješenje problema sada, u budućnosti moglo spasiti brojne živote te uštedjeti velike novce".