NASA je u subotu lansirala raketu Atlas 5 koja u svemir nosi sondu Mars InSight, prvi robotski 'lander' koji će proučavati duboku unutrašnjost Crvenog planeta instrumentima koji će bilježiti seizmičke aktivnosti planeta koje, osim na Zemlji, nikada nigdje drugdje nisu mjerene, javljaju agencije

Lansiranje je izvedeno iz vojne baze američkog ratnog zrakoplovstva Vandenberg u Kaliforniji, a putovanje na Mars trajat će šest mjeseci.

Ranoranioci u Kaliforniji mogli su prije same zore uživati u svjetlosnom spektaklu prilikom lansiranja prve američke interplanetarne letjelice iznad Pacifika.
Atlas 5 je vrlo snažna 57,2 metra visoka raketa koja može proizvesti 390 tona potiska.

InSight (Interior Exploration using Seismic Investigations, Geodesy and Heat Transport) , težak 360 kilograma, trebao bi sletjeti na 600 kilometara od mjesta na kojem je 2012. sletio 'rover' Curiosity koji je bio veličine automobila.

Robotski lander bit će prvi čovjekov pokušaj da direktno prouči unutrašnje slojeve nekog drugog planeta, uključujući seizmičke aktivnosti, već popularno nazvane "marsotresi".
Raketa Atlas 5, proizvod partnerstva tvrtki  Lockheed Martin Corp. i Boeing Co., će nakon 90 minuta leta, na putu do Marsa dugom 584 milijuna kilometara, otpustiti svoj teret te će InSight sletjeti na prostranu ravnicu u blizini Marsovog ekvatora "Elysium Planitia".

Pojedini instrumenti će kopati i do pet metara ispod površine, dok će prve 3D snimke biti učinjene nekoliko minuta nakon slijetanja 26. studenoga. Misija bi trebala trajati dvije godine, ali mogla bi biti produljena.

I dok su tektonske i ostale sile na Zemlji izbrisale većinu dokaza o njezinoj ranoj povijesti, veliki dio Marsa koji je veličine jedne trećine Zemlje je, kako se vjeruje, ostao relativno statičan  unazad više od tri milijarde godina, stvorivši geološki vremenski stroj za znanstvenike.

Znanstvenici vjeruju da će im InSight otkriti mnoge tajne o Marsu kakav je danas, ali još više o njegovoj povijesti koja seže 4,5 milijardi godina unatrag od kako je formiran. NASA kaže da je cilj sonde InSight zapravo bolje razumjeti nastanak Zemlje, a to bi trebala otkriti upravo ova istraživanja na Marsu. 

InSight na Mars nosi i čip na kojem je pohranjeno gotovo 2,5 milijuna imena Zemljana, među kojima je 3505 imena iz Hrvatske. Najviše ih je iz SAD-a, njih 600.000, a kineskih imena je 260.000.