Iznimno znanstveno istraživanje pokazalo je zašto su neki karcinomi smrtonosniji od drugih unatoč tome što se čine identičnima, prenosi BBC i to otkriće otvorit će put preciznijem određivanju terapije za svakog pojedinog pacijenta

Znanstvenici s instituta Francis Crick razvili su način analize razvoja svakog pojedinog tumora kako bi predvidjeli njegovo buduće ponašanje.

Istraživanje raka bubrega pokazalo je da su kod nekih pacijenata tumori zloćudniji dok drugi nikad ne postanu agresivni i možda ne trebaju liječenje nego samo praćenje.

"Mi doista nemamo alate za razlikovanje karcinoma koje treba liječiti i onih koje treba pratiti", kaže znanstvenica Samra Turajlic.

Jedan karcinom može brzo usmrtiti pacijenta dok drugi pacijent, uz naizgled isti takav rak, može živjeti desetljećima nakon liječenja što predstavlja neizvjesnost i za pacijenta i za onkologa.

Istraživanje objavljeno u časopisu Cell analiziralo je rak bubrega kod stotinu pacijenata i znanstveni tim proveo je genetička istraživanja kako bi analizirao povijest svakog raka, poput utvrđivanja očinstva samo mnogo kompleksnije.

S rastom i razvojem karcinomi sve više mutiraju i različiti dijelovi tih tumora počinju mutirati na različite načine.

Znanstvenici su uzimali brojne uzorke iz različitih dijelova karcinoma i potom proučavali koliko su ti dijelovi slični. To im je omogućilo da sastave svojevrsnu evolucijsku povijest svakog tumora.

"To nam također može pokazati kojim će se putem razvijati tumor", kaže Turajlic.

Na temelju rezultata istraživanja znanstvenici su podijelili karcinome bubrega u tri kategorije: vrlo zloćudne od početka, prijelazne i relativno dobroćudne.

Kod najzloćudnijih oblika zabilježene su raširene i brze mutacije i karcinomi su rasli toliko brzo da su se vjerojatno proširili tijelom i prije nego što su otkriveni. U tim slučajevima operacija kojom se otklanja primarni tumor može odgoditi lijekove koji bi mogli usporiti napredovanje bolesti, napominju znanstvenici.

'Najdobroćudniji' oblici karcinoma ponašali su se suprotno i postojala je velika vjerojatnost za njihov toliko spori rast da nikad neće predstavljati problem za pacijenta i samo ga treba pratiti, kažu znanstvenici.

Prijelazni oblici  imali su izgleda da se u početku prošire na još samo jednu lokaciju u tijelu i u takvom bi slučaju bilo prihvatljivo njihovo operativno liječenje.

Dr Turajlic kaže kako znanstveni tim nema dvojbi oko toga da su rezultati istraživanja primjenjivi i na druge vrste karcinoma.

Istraživanje je pokazalo i da su se najranije mutacije u karcinomu događale i do 50 godina prije otkrivanja raka bubrega.

Direktor organizacije Cancer Research UK Harpal Kumar kaže kako je istraživanje prijelomno jer su godinama liječnici suočeni sa situacijom u kojoj naizgled iste dijagnoze kod pacijenata imaju potpuno različite ishode.

"To je iznimno značajno zbog toga što ćemo, nadam se, moći predvidjeti kojim će putem rak ići kod svakog pojedinog pacijenta i to će nas dovesti do liječenja prilagođenog pojedinačnim potrebama."