U povodu današnjeg Svjetskog dana debljine 11. listopada, u medicinskom znanstvenom časopisu Lancet, u članku koji prikazuje rezultate svjetskog istraživanja o kretanju debljine kod djece i mladih u usporedbi s odraslom populacijom, objavljeni su i rezultati dvaju studija hrvatskih znanstvenika, prevođenih predsjednikom Hrvatskog društva za hipertenziju profesorom Bojanom Jelakovićem

Glavni zaključak velike svjetske studije, koja prati kretanje indeksa tjelesne mase djece i adolescenata, debljinu i pretilost, jest da je u svijetu od 1975. do 2016. godine broj pretilih dječaka narastao s 5 na 50 milijuna, a pretilih djevojčica sa 6 na 74 milijuna. Taj negativan rezultat trenutno ne pokazuje daljnji trend porasta, ali i zadržavanje na ovoj razini više je nego alarmantno.

Istraživanje u Hrvatskoj pokazalo je da je u nas 15,3 posto pretile djece, a debele 3,5 posto. Debljina je jedan od uzroka visokog krvnog tlaka, koji se danas smatra ubojicom broj jedan, a kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu.

U članku su objavljeni rezultati hrvatskog istraživanja o epidemiologiji hipertenzije u Hrvatskoj (EH-UH-1), koji su pokazali da učestalost visokog krvnog tlaka u općoj populacije iznosi 40,1 posto, a debljine 25,7 posto, što znači da je normalnu tjelesnu težinu, definiranu kao indeks tjelesne mase manji od 25 kilograma po kvadratnom metru visine, imalo samo 34,1 posto ispitanika.

To, među ostalim, izravno utječe na učestalost visokog krvnog tlaka, koji je zabilježena kod oko 27 posto osoba s normalnim indeksom tjelesne mase, te čak kod 70 posto osoba s indeksom tjelesne mase iznad 30 kilograma.

Učestalost hipertenzije veća je što je veća pretilost i debljina u pojedinoj regiji, pa je tako najviša zabilježena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske (43,5 posto) gdje je i naviše pretilih (36,2 posto) dok je u Istri, Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru zapažena najmanja učestalost visokog krvnog tlaka od 29 posto i najmanja učestalost pretilosti od 17 posto.

Druga studija, čiji su rezultati koje su uključeni u obradu podataka i rezultata objavljenih u Lancetu, je CRO-Kop istraživanje (podstudija EH-UH 1 studije) provedeno u nekoliko srednjih škola u Koprivnici.

Učestalost pretilosti u djece bila je 15,3 posto, a debljine 3,5 posto, a pretila djeca imala su značajno veće vrijednosti tlaka od djece s normalnom tjelesnom težinom. Povišeni krvni tlak zabilježen je kod 20 posto debele djece u usporedbi s 6,8 posto u djece s normalnom težinom.

"Sudjelovanjem u ovom članku potvrdili smo da su podaci naših istraživanja kvalitetni, te da se i u uvjetima u kakvim radimo mogu postizati vrijedni i važni rezultati ne samo na domaćoj već i na međunarodnoj razini. Možda to ohrabri neke mlade da ipak ne napuštaju svoju zemlju koja ih je školovala, a i koja im ipak može još uvijek nešto pružiti", kazao je profesor Jelaković.

Ističe kako su pripremi podataka istraživanja objavljenih u Lancetu sudjelovali Živka Dika, Vanja Ivković, Ana Jelaković, Jelena Kos  i Ivan Pećin, članovi Hrvatskoga društva za hipertenziju i djelatnici Kliničkoga bolničkog centra Zagreb i zagrebačkog Medicinskoga fakulteta, a sa svojim podacima su sudjelovali i Vesna Jureša, Marjeta Majer, Marjeta Mišigoj-Durakovic, Vera Musil i Maroje Sorić, svi djelatnici Sveučilišta u Zagrebu.