Središte europske inovacije ne nalazi se u jednoj od velikih prijestolnica poput Londona, Berlina i Pariza, nego u malenom gradu u Flandriji čije je sveučilište drugu godinu zaredom proglašeno najinovativnijim na listi koja prepoznaje obrazovne institucije koje čine najviše za napredak znanosti, stvaranje nove tehnologije i poticanje svjetske ekonomije

Najinovativnijom obrazovnom institucijom u Europi drugu godinu zaredom proglašeno je sveučilište u belgijskom Leuvenu. Ovu gotovo 600 godina staru instituciju pokrenuo je 1425. papa Martin V., no ona je danas poznatija po svojoj tehnologiji nego po teologiji. KU Leuven je otvoren za studente svih vjera, djeluje autonomno od crkve i drži jedno od najvećih nezavisnih istraživačkih i razvojnih organizacija na svijetu. U 2015. to je sveučilište izdvojillo 454 milijuna eura za razvoj tehnologije i znanosti, a trenutno drži prava za 586 aktivnih patenata.

Kako je to relativno malo katoličko sveučilište u inovaciji prestiglo veće i poznatije institucije diljem Europe? KU Leuven je svoje prvo mjesto dijelom zaslužio uvođenjem velikog broja utjecajnih inovacija. Tamošnji znanstvenici prijavljuju više patenata od bilo koje institucije na kontinentu, a vanjski suradnici često citiraju inovacije s tog sveučilišta u prijavama svojih patenata.

Drugim najinovativnijim sveučilištem u Europi proglašen je Imperial College London, institucija koja je zaslužna za otkriće penicilina, razvoj holografije i izum optičkog vlakna. Na trećem mjestu nalazi se Cambridge, sveučilište staro 800 godina koje je iznijedrilo 91 Nobelovca, a na četvrtom je sveučilište u Muenchenu. 

Reutersovom listom u pravilu dominiraju sveučilišta iz država koje predvode i europsku politiku i gospodarstvo. Njemačka sveučilišta čine 23 od 100 institucija, više nego od ijedne države, dok drugo mjesto dijele Francuska i Velika Britanija sa 17 sveučilišta. Te su države u isto vrijeme i najmnogoljudnije i najbogatije europske zemlje, no pokazalo se da i države s puno manjim stanovništvom i skromnijim gospodarstvima nekad nadvladaju one veće. 

Republiku Irsku predstavljaju tri institucije na listi, a s populacijom od 5 milijuna ljudi to ju čini državom s najviše predstavnika po glavi stanovnika. Po istom kriteriju na drugom mjestu se nalazi Danska, a slijede ju Belgija, Švicarska i Nizozemska. Na listi nema nijednog hrvatskog sveučilišta, kao ni iz onih iz država istočne Europe, uključujući i Rusiju.

Reuters listu izrađuje u suradnji s agencijom Clarivate Analytics na temelju podataka o broju i citiranosti znanstvenih radova i patenata.