U organizaciji Hrvatskog društva za promicanje informatičkog obrazovanja (HDPIO) u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ), Agencijom za odgoj i obrazovanje (AOO) i Hrvatskom akademskom i istraživačkom mrežom (CARNet) dana 23. travnja 2007. godine održan je okrugli stol pod nazivom „Digitalni nastavni sadržaji -planiranje, pripremanje, proizvodnja i primjena (DNS - P 4 )".
Okrugli stol održan je u kongresnom centru Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu. Prije početka rada prisutne je pozdravio dekan FER-a prof. dr. sc. Vedran Mornar iskazavši posebnu zainteresiranost Fakulteta za unapređenje pred visokoškolskog obrazovanja.

Uvodničari okruglog stola bili su Leo Budin (HDPIO), Zoran Paldi (MZOŠ), Vinko Filipović (AOO) i Zvonimir Stanić (CARNet).

Neposredna pobuda za sazivanje okruglog stola je prijedlog predsjedništva HDPIO-a da glavna tema savjetovanja Računalo u školi XI (koje će se održati od 30. rujna 2007. do 2. listopada 2007. u hotelima Solaris u Šibeniku) budu Digitalni nastavni sadržaji.

Sudionici okruglog stola usuglasili su se da je zadnjih nekoliko godina uvođenje informacijske i komunikacijske tehnologije u hrvatski školski sustav poprimilo značajne razmjere.

MZOŠ projektima opremanja škola računalnom opremom i povezivanja škola na Internet stvara okruženje u kojem su moguća značajna unapređenja obrazovnog procesa. Isto tako, dobavljeni su i neki profesionalno pripremljeni sadržaji koji u već javno dostupni. CARNet svojim projektima u obrazovanju (http://www.carnet.hr/projekti/obrazovni) stvara preduvjete za mnoge nove aktivnosti. Osnovna djelatnost AOO je svekoliko unapređivanje nastavnih procesa posebice primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije.

Prepreke

Današnje stanje opremljenosti omogućuje raznolike mogućnosti uporabe, no postoje i stanovite prepreke koje bi trebalo nastojati ublažiti.
Treba posebice uzeti u obzir prepreke koje će uvijek postojati. To su:

• Neujednačena opremljenost (nikada sve škole neće biti jednako opremljene: neke od škola imat će najnapredniju opremu koja će omogućiti neposrednu uporabu multimedijskih sadržaja dok će u drugima biti oprema biti znatno skromnija);
• Neujednačena zainteresiranost nastavnika (uvijek će se u nastavničkoj populaciji zainteresiranost nastavnika kretati od entuzijazma do potpune nezainteresiranosti).

Te se prepreke mogu ublažiti tako da oblici digitalnih sadržaja budu raznoliki kako bi se za svaku razinu opremljenosti mogli naći neki prikladni oblici. Zainteresiranost nastavnika može se postići prikladnom pripremom digitalnih sadržaja na takav način da im se olakša, a ujedno i poveća kvaliteta izvođenje obrazovnog procesa.

Mogući oblici digitalnih sadržaja

Zbog svega navedenog digitalni nastavni sadržaji moraju biti raznoliki kako bi u svim uvjetima tehnologija pridonijeli unapređenju nastavnog procesa. Ti oblici mogu biti:

• profesionalno pripremljeni sadržaji za e-učenje uz primjenu tutorskih sustava,
• digitalni (ili digitalizirani) udžbenici,
• nastavni tekstovi (pripremljeni u bilo kojem obliku),
• primjeri obrade pojedinih nastavnih tema,
• pripreme za ogledne nastavne satove,
• poveznice na druge izvore informacija.

Naglasci iz rasprave

• Svakako je potrebno povesti sustavnu brigu o digitalnim nastavnim sadržajima uvažavajući osnovna načela školskog sustava pri čemu bi se trebale angažirati sve relevantne institucije.
• Kako bi se osigurala kvaliteta tih sadržaja bilo bi potrebno za svaki predmet osnovati neku vrstu uredništva koje bi se brinulo o stručnoj i metodičkoj recenziji te lekturi sadržaja prije uvrštavanja.
• Postupkom odobravanja ne smije se suzbiti kreativne pojedince.
• Za svaki oblik sadržaja trebalo bi propisati norme za načine stručne i metodičke ocjene.
• Postupci osiguranje kvalitete sadržaja ne smiju suzbiti kreativno stvaralaštvo. Neke oblike sadržaja može se samo stručno pregledati i ne podvrgavati suviše strogom postupku recenziranja.
• Treba utvrditi pravila povezana sa zaštitom intelektualnog vlasništva kako bi se izbjegle moguće naknadne nesuglasice.
• U postupak pripreme digitalnih sadržaja trebala bi se uključiti i sveučilišta.
• Nastavnički fakulteti morali bi se uključiti u izobrazbu nastavnika za primjenu digitalnih sadržaja i svoje programe prilagoditi tim potrebama.
• Na Hrvatskoj televiziji i u Filmoteci 16 postoji bogati fond nastavnih filmova koje bi bilo korisno digitalizirati i staviti na raspolaganje korisnicima.
• Uz već spomenute sadržaje u sustav treba uključiti i raznovrsne programske alate (primjerice: radna okruženja za pripremu programa, simulacijske programe) po uzoru na slične koji su dobavljeni za sveučilišnu razinu obrazovanja (Matlab, Mathematica i sl.).

Umjesto zaključka

Treba podsjetiti da je osnovni motiv za sazivanje okruglog stola bila je priprema za skup Računalo u školi XI u rujnu 2007.

Iako bi se već i na temelju provedene rasprave mogle osmisliti dobro zasnovane odluke, razumno je pozvati sve zainteresirane na promišljanje sustavnog oblikovanja digitalnih sadržaja za hrvatski obrazovni sustav.

Na skupu u Šibeniku moći će se, na temelju javne rasprave, uobličiti preporuke za planiranje, pripremu, proizvodnju i primjenu digitalnih nastavnih sadržaja