Autor ‘Kratke povijesti vremena' objavio je ovaj esej u sklopu najave TV dokumentarca koji će biti prikazivan u programu Discovery Channela

Kada bih imao vremenski stroj, posjetio bih Marilyn Monroe u najboljim godinama njezina života ili bih svratio do Galilea u trenutku kada je okrenuo teleskop prema nebu", piše Stephen Hawking (68) u eseju "Kako napraviti vremenski stroj" u Daily Mailu . Taj je esej najava dokumentarnog filma "Svemir Stephena Hawkinga", čije prikazivanje počinje 9. svibnja na Discovery Channelu, donosi jutarnji.hr.

Stephen Hawking planetarna je ikona znanosti, slavan po bestseleru "Kratka povijest vremena" iz 1988., prevedenom na 44 jezika i prodanom u 25 milijuna primjeraka. Već gotovo pola stoljeća boluje od amiotrofične lateralne skleroze (ALS) koja mu je oduzela sve organe osim mozga. Prije nekoliko mjeseci umirovljen je na Lucasovoj katedri matematike u Cambridgeu, pa ima više vremena za popularizaciju znanosti u medijima.

Thorneova hipoteza

"Sve što trebate za vremenski stroj je crvotočina, veliki hadronski sudarač (LHC) ili uistinu vrlo brza raketa", poručuje Hawking kojem je putovanje kroz vrijeme jedna od omiljenih tema.

U Einsteinovoj općoj teoriji relativnosti, u kojoj se gravitacija opisuje kao zakrivljenje prostora i vremena, nađena su rješenja u kojima postoje petlje vremenskog tipa - vrijeme je tako zakrivljeno da omogućuje odlazak u prošlost ili budućnost. To dovodi do niza paradoksa, kao u SF komediji "Povratak u budućnost", kada se tinejdžer Marty McFly uz pomoć vremenskog stroja vratio u godinu kad su se upoznali njegovi roditelji i zamalo ugrozio vlastito rođenje. Kozmolog Kip Thorne je 1988. iznio teoriju da svemirske crvotočine, ili tuneli kroz prostor-vrijeme, mogu biti vremenski stroj.

Mnogi fizičari - skeptični

Prije dvije godine ruski fizičari Irina Arefeva i Igor Volovič iznijeli su tezu da bi se u divoskom sudaraču LHC-u, "stroju za Veliki prasak", mogle stvoriti crvotočine koje bi subatomskim česticama dopustile neki oblik putovanja kroz vrijeme. Mnogi fizičari ipak smatraju da put kroz vrijeme nije moguć i da u prirodi postoji nešto što to onemogućava, ali da naše poznavanje fizike još nije na toj razini da to shvatimo.