U vodećem znanstvenom časopisu Science nedavno je objavljeno novo istraživanje uglednog hrvatskog znanstvenika prof. dr. Ivana Đikića sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu, koje je otkrilo procese kojima stanica prepoznaje i uklanja bakterije salmonele i štiti organizam od zaraze.

U studiji, koja je dijelom vođena u laboratoriju u Splitu, sudjelovala je i naša znanstvenica Jelena Korać sa splitskog Medicinskog fakulteta. Poznavanje procesa na molekularnoj razini, koje je otkrio međunarodni tim na čelu s dr. Đikićem, vrlo je važno za razvoj novih metoda liječenja, kao i za borbu protiv infekcija, jer bakterije postaju sve otpornije na antibiotike. Primjerice, vrlo uspješni antibiotici poput Cholramphenicola ili Fluoroquinolona više ne djeluju na brojne bakterije.

'Otkrivanje novih načina liječenja bakterijskih upala postaje jedan od glavnih znanstvenih izazova. Razumijevanje kako autofagija uništava bakterije u ljudskim stanicama otvara nove mogućnosti za borbu protiv bakterijskih infekcija', izjavio je Ivan Đikić.

Salmonela je široko rasprostranjena bakterija koja izaziva crijevne zaraze, a najčešći izvor infekcije su nepasterizirano mlijeko i mliječni proizvodi te nedovoljno termički tretirano meso, jaja i proizvodi od jaja. Prema statističkim podacima, u svijetu od infekcija tom bakterijom godišnje oboli 94 milijuna ljudi, a oko 155.000 ih umre od gastroenteritisa. Zaraza se može prenijeti i 'prljavim rukama'.

Da bi došlo do zaraze, u organizam se mora unijeti više od 100.000 bakterija, jer stanice same uništavaju bakterije. One ulaze u epitelne stanice crijeva koje ih prepoznaje kao štetne i pokušava ukloniti. Stanica se štiti aktivirajući stanični mehanizam zvan autofagija, pri kojem se bakterije obaviju unutarstaničnom membranom, koja se potom spoji s lizosomom, nakon čega dolazi do razgradnje bakterije.

U znanstvenom radu Đikićeva tima opisano je kako stanica prepoznaje bakterije te kako je potom označava pomoću male molekule ubikvitina. Istraživanje je pokazalo da je protein optineurin ključan za dovođenje bakterije označene ubikvitinom u autofagijski sustav koji će je uništiti. Cijeli proces popraćen je i fosforilacijom optineurina, čime se dodatno regulira aktivirana autofagija.

Tim ističe da bakterije danas postaju sve otpornije na brojne antibiotike te liječenje infekcija salmonelom ili ešerihijom postaje sve veći medicinski problem. Primjerice, donedavno vrlo uspješni antibiotici poput Cholramphenicola ili Fluoroquinolona više nisu djelotvorni protiv brojnih bakterija te je nužno pronalaženje slabih točaka bakterija da bi se mogli razvijati novi lijekovi.