Ako ste fan NLO-a, vanzemaljaca i misterioznih likova u svemiru poput slavnog Lica na Marsu, svojoj povećoj zbirci od danas možete pridodati još jedan trofej – ljudsko lice koje je na kometu 67P/Čurjumov-Gerasimenko u nedjelju snimila europska letjelica Rosetta

Portal za mlade Njemačkog svemirskog centra na svojoj je stranici objavio isječak fotografije na kojoj su znanstvenici uočili optičku iluziju, igru svjetla i sjena koje izgledaju kao glava snimljena iz profila.

 

Fascinantno detaljnu snimku kometa dugog oko četiri kilometra sonda je napravila tijekom posljednje faze svojeg povijesnog desetljetnog putovanja u kojoj je konačno ušla u orbitu drevnog svemirskog tijela koje i samo ima neobičan oblik zbog kojeg je dobilo nadimak 'gumena patkica' - zarotirajte snimku u glavi u smjeru suprotnom od kazaljke na satu za 90 stupnjeva pa će vam biti jasno zašto.

Prepoznavanje likova na nebu, među zvijezdama, na planetima i drugim svemirskim tijelima nije ništa novoga. Primjerice, Kinezi su još davno na Mjesecu vidjeli Zeca od žada, a Europljani čovjeka. Ova sklonost ljudskog mozga da vidi lica, životinje i druge oblike u nasumičnim šarama naziva se pareidolija.

Rani dani svemirske ere

NASA-ina letjelica Viking 1 pokrenula je 1976. u ranim danima svemirske ere pravu histeriju među poklonicima vanzemaljaca kada je na Marsu fotografirala brdo koje je nalikovalo ljudskom licu. Kasnije snimke NASA-inog Mars Global Surveyora i europskog Mars Expressa pokazale su da je lice samo optička iluzija.

Također su poznata viđenja štakora na Marsu, kao i relativno nedavno misterioznih bljeskova.

Kako god bilo, bilo da vas svemirske iluzije fasciniraju ili ne, dok gledate nove fotografije koje je poslala Rosetta sjetite se fascinantne činjenice da je kroz svemir putovala punih 10 godina, da je na tom putovanju prošla 6,4 milijardi kilometara te da je do cilja stigla koristeći planete kao praćku. A sve to, i potisak rakete i putanje letjelice i planeta, i gravitacijske utjecaje i brzinu kometa, cijelu koreografiju kozmičkog baleta znanstvenici su morali izračunati nevjerojatno precizno kako bi Rosetta konačno jučer ušla u orbitu oko kometa 67P koji na udaljenosti od 550 milijuna kilometara od Zemlje prelazi 55.000 km na sat. Svjetlosti, fotografijama i ostalim informacijama trebaju čak 22 minute da od kometa stignu do Zemlje.

Konačno, Rosettinih 11 instrumenata će na 67P, među ostalim, pokušati pronaći upravo blokove života, organske tvari, koje su prije više milijardi godina na Zemlji mogli posijati kometi. Kako prikladno!?