Još od starog vijeka, unatoč predrasudama, bilo je učenih žena koje su se bavile astronomijom i znanošću, a zajednička im je sudbina da nisu bile prihvaćene kao jednakopravne u društvu, rečeno je tribini "Astronomkinje u povijesti" u zagrebačkoj Zvjezdarnici.

 

Povjesničar Hrvoje Gračanin predavanjem je obuhvatio kratke biografije najvažnijih astronomkinja do sredine 19. stoljeća, a njihovo djelovanje kontekstualizirao s napretkom obrazovnog sustava u Europi.

Počevši od Egipta, Mezopotamije i Grčke pa do kršćanskog društva ženama je obrazovanje bilo privilegija, a odnosilo se uglavnom na liječničke poslove.

No nije to bila jedina prepreka, niži društveni slojevi također se nisu mogli obrazovati.

Zbog rijetkih ali izuzetnih žena, danas su slobodne žene znanstvenice uobičajena pojava, rekao je Gračanin.

Prije ranog novovjekovlja primjeri učenih žena su izuzetak.

Aglaonica je poznata kao prva žena astronomkinja u staroj Grčkoj. Živjela je oko 1. stoljeća prije Krista, njeni suvremenici su je smatrali čarobnicom zbog sposobnosti predviđanja "nestanka" Mjeseca, a pretpostavlja se da je izračunavala vrijeme pomrčine Mjeseca.

Najistaknutija je bila glasovita Hipatija iz Aleksandrije, koja je živjela u 4. i 5. stoljeću.

Kćer Theona, filozofa i matematičara, smatra se prvom poznatom ženom matematičarkom, proučavala je filozofiju i astronomiju.

Budući je pokazala veliko zanimanje za znanost, otac ju je uveo u znanja koja su u ono bila samo za dječake.

Govorništvo, produhovljenost, mudrost i ljepota omogućili su joj ulazak u interne krugove uglednih obitelji Aleksandrije. Pisala je o kretanju planeta, teoriji o brojevima i kupastim tijelima.

Hipatija je bila popularan predavač, iz sačuvanih podataka pretpostavlja se da je izumila astrolab.

No kršila je tadašnje norme javnog ponašanja svojom otvorenošću, pa ju je skupina fanatičnih kršćana napala pred muzejem gdje je predavala i mučki ubila u obližnjoj crkvi, a tijelo spalila.

Nizozemka Anna Maria van Schurman u 17. je stoljeću proučavala matematiku, astronomiju, fiziku, anatomiju, glazbu i filozofiju, a bila je toliko obrazovana da su je prozvali "Muzom svestranosti".

Među prvim ranonovjekovnim astronomkinjama valja istaknuti Dankinju Sophie Brahe, alkemičarku, liječnicu, povijesničarku i spisateljicu, sestru znamenitog astronoma Tycho Brahea.

Svojim je znanstvenim istraživanjem doprinijela izračunu pomrčina mjeseca, te pomagala i kasnije nastavila djelo svoga brata.

Njemica Maria Cunitz, "Muza astronomije", pomogla je u prepravci Keplerove tablice (Keplerova supernova).

Već u renesansi učene žene predaju na sveučilištima, u čemu naročito prednjači Italija, gdje je Laura Bassi na sveučilištu u Bologni postala prvom sveučilišnom predavačicom u Europi.

Vjerojatno najpoznatija novovjekovna astronomkinja Caroline Lucretia Herschel sestra je britansko-njemačkog astronoma Williama Herschela s kojim je radila na istraživanju svemirskih maglica.

O životu Williama najviše se zna zahvaljujući njenim spisima, a za svoj rad primila je brojne nagrade, rekao je Gračanin.