Do sada su tek 34 zemlje predale svoje planove za borbu protiv emisije stakleničkih plinova nakon 2020. i ponuđena rješenja nisu zadovoljavajuća jer neće omogućiti ispunjavanje planiranih ciljeva u ograničavanju globalnog zagrijavanja koje su odredili Ujedinjeni narodi, upozorili su svjetski stručnjaci za zaštitu okoliša koji su posebno kritizirali Rusiju zbog toga što predviđa čak i rast emisije stakleničkih plinova.

 

SAD, EU, Meksiko, Švicarska, Norveška i Gabon do sada su jedini predali svoju strategiju borbe protiv globalnog zagrijavanja Ujedinjenim narodima. Ti planovi trebali bi predstavljati kamen temeljac globalnog sporazuma koji bi se trebao postići u prosincu u Parizu.

"Žalimo što ih je toliko malo do sada podneseno", kazao je Miguel Arias Canete, europski povjerenik za klimu i energiju. Do sada podneseni planovi obuhvaćaju prijedloge za oko 30 posto svjetske emisije stakleničkih plinova.

Posljednji dan ožujka bio je prvi neformalni rok za podnošenje strategija koje bi trebale usporiti učinke klimatskih promjena.

Prema znanstvenicima mjere koje su dosada zemlje zacrtale neće dovesti do željenog cilja - ograničavanja porasta globalne temperature za ne više od dva stupnja Celzija do 2100. u odnosu na prosječnu temperaturu na planetu u predindustrijsko doba.

Umjesto toga, predložene mjere dovele bi do porasta globalne temperature za tri do četiri stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko doba.

"Nadamo se da će se ambicije povećavati" sljedećih mjeseci, kaže znanstvenik Niklas Hoehne koji sudjeluje u programu procjena trendova rasta globalne temperature.

Prema znanstvenicima ruske su mjere "nedovoljne" a mjere ostalih zemalja "osrednje".

Najave da Japan planira smanjiti svoju emisiju stakleničkih plinova do 2030. tek za 20 posto nazvali su također "nedovoljnim".

Ruski je cilj do 2030. ograničiti emisiju na 25 do 30 posto ispod razine iz 1990. No, 2012. ta je zemlja imala emisiju 32 posto manju od one 1990. što znači da je ostavila prostor za povećanje od nekoliko posto do 2030., upozoravaju znanstvenici.

Washington planira do 2025. smanjiti emisiju do 28 posto ispod razine zabilježene 2005., dok Europska unija obećava da će do 2030. smanjiti emisiju za 40 posto u odnosu na onu iz 1990.

UN-ova dužnosnica Christiana Figueres, zadužena za borbu protiv klimatskih promjena, kaže kako očekuje da će podnesene strategije, za koje je rok 1. listopada, obuhvatiti problem 80 posto svjetske emisije stakleničkih plinova.