Naivnost građana i neoprezno rukovanje osobnim podacima u kombinaciji s teškom gospodarskom krizom i sve inovativnijim prevarantima, plodno je tlo novim vrstama kriminala koji dodatno osiromašuje sve više građana i zadaje glavobolje policiji, bankama i telekom kompanijama.

 

Kristina Posavec, voditeljica Odjela za visokotehnološki kriminalitet pri Ministarstvu unutarnjih poslova, u razgovoru za tportal otkrila je da kriminalna djela u zoni interneta, odnosno cyberkriminal, u Hrvatskoj raste tri puta brže od opće stope rasta kriminala pa je samo prošle godine zabilježeno čak 1200 kaznenih djela iz te kibernetičke krimi-domene.

Posavec je izrazila zabrinutost što Hrvati, koji sve više koriste internet za kupovinu ili društvene mreže, ne poduzimaju ništa kako bi se zaštitili prilikom ostavljanja osobnih podataka - poput OIB-a, brojeva osobnih iskaznica te bankovnih kartica - na internetu. Dostupnost takvih podataka na internetu pogoduje krađi identiteta pa sve češće u rubrikama crne kronike čitamo o bizarnim sudbinama ljudi kojima - ni krivima ni dužnima - ovršitelji dolaze oduzeti imovinu jer su navodno jamčili nekome za kredite ili su navodno sklopili skupe ugovore s telekom kompanijama.

Kad policija krene rasplitati klupko, otkrije da su lukavi kriminalci skupivši osobne podatke na internetu, preuzeli tuđi identitet i preko online usluga ispraznili bankovne račune žrtvama ili su im 'natukli' visoke račune na mobitelima ili osobnim računalima.

Svake godine hrvatska policija bilježi najmanje pedesetak slučajeva krađe identiteta, a na udaru su i javne osobe, osobito one s estrade.

Poseban problem policiji predstavlja i činjenica da krađu identiteta hrvatski zakonodavac još uvijek nije prepoznao kao kazneno djelo. Takvo kriminalno ponašanje se podvodi pod kazneno djelo neovlaštene uporabe osobnih podataka, koje u EU, ali i u cijelom svijetu, otkrila nam je naša cyber policajka, bilježi trend porasta.


'Uz već poznate oblike telekom prevara, kao što je hakiranje tuđeg telefonskog priključka da bi se preko njega neumjereno zvalo usluge s posebnom tarifom, poput onih preko brojeva 060, sve je više slučajeva prevara preko ukradenih osobnih podataka.

U suradnji s policijom, Agencijom za zaštitu osobnih podataka (AZOP) i HAKOM-om nastojimo u najvećoj mogućoj mjeri zaštititi naše korisnike od takve vrste kriminala, koji u posljednje vrijeme buja jer se kriminalci domišljaju novim metodama prevara.

Važno je istaknuti da su danas u globaliziranom, internetom povezanom, svijetu osobni podaci postali vrlo tražena roba na crnom tržištu, budući da kriminalci mogu skriveni iza tuđih imena raditi razne smicalice', doznajemo u službi Hrvatskog Telekoma koja se bavi sprječavanjem telekom prevara

Dodaju i da su, uz banke, telekom tvrtke privlačne organiziranim skupinama kriminalaca jer su shvatili da su mobiteli i SIM kartice vrlo konvertibilna roba na tržištu.

Izbjegavajte pozive 'čudnim' brojevima poput +881 835 211 605 i poruke tipa: Nazovi me na...

Svojedobno su neki korisnici dobivali kratke pozive s brojeva koji započinju s +881 035 21x xxx. Poziv bi trajao iznimno kratko i ostajao zabilježen kao propušten. Oni koji bi uzvratili pozivom na zabilježeni broj, dobivali bi poprilično skupe iznose po minuti razgovora. Općenito, valja pripaziti i na poruke tipa 'Nazovi me na...' ili 'Ostavila sam ti sliku/poruku na...' ako dolaze s nepoznatih brojeva. Iste poruke najčešće navode korisnike da nazovu neki broj s posebnom tarifom (060). Primitak takvih, neželjenih poruka svakako treba prijaviti HAKOM-u na nezeljeni.sms@hakom.hr.