U jednoj 10-godišnjoj studiji koja je ovih dana objavljena u časopisu Cell Metabolism američki su znanstvenici otkrili 238 gena čije brisanje značajno produžava život stanica kvasca.

Ako se slični rezultati mogu ostvariti kod ljudi, što je vrlo moguće jer brojne od identificiranih gena imaju i viši organizmi, postoji mogućnost da ćemo u ne tako dalekoj budućnosti pronaći tehnike za usporavanje starenja.

U novom istraživanju znanstvenici su brisanjem nekih gena uspjeli produžiti život stanica kvasca za čak 60 posto. Zanimljivo je da je jedan od njih LOS1 koji je inače uključen u proces stvaranja proteina, ali je istovremeno povezan s genima zaduženim za restrikciju kalorija i popravljanje oštećenja DNK.

U svojem istraživanju znanstvenici s Buck Institute for Research on Aging i University of Washington marljivo su istraživali 4.698 sojeva stanica kvasca u kojima su izbrisali po jedan gen. Kako bi utvrdili koje je brisanje gena rezultiralo produženjem života, brojali su koliko je izvorna stanica stvorila kćeri stanica prije nego što je ostarjela i prestala se dijeliti.

'Na mikroskopu smo imali učvršćenu malu iglu kojom smo odstranjivali kćeri stanice od majke svaki puta kada se ona podijelila. Potom smo brojali koliko se puta majka stanica podijelila', rekao je glavni autor studije dr. sc. Brian Kennedy, predsjenik Buck Instituta. 'Imali smo nekoliko mikroskopa koji su radili cijelo vrijeme', dodao je.

Znanstvenici su već ranije znali za utjecaj nekih od identificiranih gena na dugovječnost. Međutim u novoj studiji otkriveno ih je još 189.

Veliki broj gena koje su otkrili američki znanstvenici također se može naći kod crva oblića C. elegans, što znači da su prisutni kod viših organizama. Zapravo mnogi mehanizmi starenja povezani s genima kvasca očuvani su i kod ljudi.

'Gotovo pola gena koji utječu na dugovječnost kvasca očuvano je i kod sisavaca', rekao je Kennedy. 'Teoretski govoreći oni bi mogli biti terapijske mete za produžavanje zdravog života. Sada trebamo otkriti na koje od njih možemo ciljano utjecati', pojasnio je.

Brisanje gena LOS1 dalo je osobito zapanjujuće rezultate – produžilo je život stanica kvasca za čak 60 posto. Taj gen pomaže u prebacivanju transportne ribonukleinske kiseline (tRNK) koja navodi aminokiseline do ribosoma koji grade proteine. LOS1 je pod utjecajem mTOR, genetskog prekidača koji je povezan s restrikcijom kalorija i produženjem životnog vijeka. S druge strane LOS1 utječe na gen Gcn4 koji sudjeluje u upravljanju kontrolom oštećenja na DNK.

'Već dugo je poznato da restrikcija unosa kalorija produžava životni vijek. Odgovor na oštećenja DNK također je povezan sa starenjem. LOS1 bi mogao povezivati ova dva različita procesa', rekao je Kennedy.