Možda neće biti moguće spasiti Veliki koraljni greben za pet godina ako vlada ne uloži 6,5 milijardi dolara u poboljšanje kvalitete vode tog australskog dragulja, upozorili su u četvrtak znanstvenici.

Najvećem koraljnom sustavu na svijetu, uvrštenom na UNESCO-ov popis svjetske prirodne baštine, prijete klimatske promjene, ali i poljoprivredne otpadne vode, gospodarski razvoj i širenje invazivnih morskih zvijezda zvanih "trnova kruna".

Greben je žrtva i najgoreg izbljeđivanja koralja ikada zabilježenog, koje zahvaća 93 posto njihove površine zbog visoke temperature vode.

"Sadašnji sustav upravljanja otpadnim vodama zagađivačima, kao i suočavanje s klimatskim promjenama očito je neadekvatno u sprečavanju novih degradacija", pišu Jon Brodie i Richard Pearson, istraživači na sveučilištu James Cook, u studiji objavljenoj u glasniku Estuarine, Coastal and Shelf Science Journal.

U priopćenju objavljenom u četvrtak procjenjuju da bi vlada trebala deblokirati 6,5 milijardi eura na 10 godina za poboljšanje kvalitete vode bez čega će "Veliki koraljni greben biti u terminalnom stadiju za pet godina".

"Klimatske promjene puno su brže od onog što je očekivala većina znanstvenika", izjavio je Jon Brodie.  

Glasnogovornik ministarstva okoliša Greg Hunt izjavio je ranije da je vlada učinila do sada više nego što je učinjeno ikada prije na zaštiti tog mjesta. 

Veliki koraljni greben, niz koraljnih grebena duž sjeveroistočne obale Australije u Koraljnome moru, između Torresova prolaza na sjeveru i rta Sandy na otoku Fraser na jugu, dug je oko 2000 km, širok oko 2 km u sjevernom i mjestimično oko 150 km u južnom dijelu. Koraljni grebeni vide se samo za niske vode, a koraljnih otoka ima malo. 

Veliki koraljni greben uvršten je 1981. na UNESCO-ov svjetske prirodne baštine.