Slovenski biolozi završili su terenski dio studije o čovječjoj ribici čiji će potpuni rezultati biti poznati početkom iduće godine, a trebali bi pokazati u kakvu je stanju populacija tog endemičnog vodozemca u kraškim špiljama u Sloveniji, gdje je najprisutniji.

 

"Na mnogim mjestima na kojima je prije par desetljeća bilo mnogo čovječjih ribica danas ih više nema, što je znak da je vrsta ugrožena, jednako kao i druge vrste koje žive u našem podzemlju", kazao je u razgovoru za mariborski dnevni list "Večer" Peter Trontelj s ljubljanskoga Biotehničkog fakulteta.

Kao podzemni kralježnjak koji živi u podzemnim vodama Dinarskoga krša, čovječja ribica (Proteus anguinus) živi samo u nekoliko država, uključujući i Hrvatsku. No njezin život, rasprostranjenost, brojnost, migracije, pa i način razmnožavanja, još su dobrim dijelom neistraženi.

Neke od "tajni" tog vodozemca trebala bi otkriti i nova studija koja se provodi u Sloveniji, u kojoj je, pretpostavlja se, najviše primjeraka čovječjih ribica.

Metodom označavanja, uzimanja uzoraka i određivanja genetskih značajki, istraživači koji sudjeluju u studiji do sada su tvrdili kako u Sloveniji žive najmanje tri vrste čovječje ribice te da se njezina brojčanost smanjuje, osobito u kraškim špiljama na jugozapadu zemlje.

"Čovječja ribica je svojevrstan simbol naše zemlje, ali je zbog svog načina života dobrim dijelom jednako tajanstvena kao i prije sto godina", kazao je Trontelj, dodavši da se istraživanjem želi utvrditi što više relevantnih činjenica, pri čemu se koriste suvremene biološke metode.

Tako se prvi put utvrđuje koliko različitih zajednica Proteusa naseljava slovenski Kras, gdje ih je najviše i kakva je gustoća njihove populacije u kraškim jamama poput Postojnske špilje.

Istražuje se i način njihove migracije, odnosno moguća povezanost različitih podzemnih voda u kojima žive.

"To je važno jer je riječ o izoliranim vrstama koje žive u odvojenim zajednicama, zbog čega su ugroženije od ostalih budući da je rizik od čestih onečišćenja podzemnih voda u njihovu slučaju izraženiji nego kod ostalih vrsta", kazao je Trontelj.