Astronomi već godinama znaju da u svemiru postoji nešto što povlači Mliječnu stazu kao i još pedesetak drugih galaksija u tzv. Lokalnoj skupini galaksija tako da one svemirom putuju popriličnom brzinom. Pretpostavke o postojanju golemog objekta koji bi imao tako snažan gravitacijski utjecaj predstavljene su još 2008. kada su znanstvenici utvrdili da Lokalna skupina putuje brzinom od oko 50 km u sekundi u odnosu na pozadinsko mikrovalno zračenje koje kao svojevrsna jeka velikog praska prožima svemir. No nitko ga nije uspijevao pronaći pa se pretpostavljalo da bi se mogao skrivati iza stotinjak milijardi zvijezda, trilijuna planeta te gomila plinova i prašine okupljenih u disku naše galaksije.

Prema radu koji je ovih dana objavljen u časopisu Monthly Notices Letters of the Royal Astronomical Society, čini se da je misteriozni krivac za ubrzavanje Mliječne staze konačno otkriven. Međunarodna skupina znanstvenika objavila je da je otkrila superklaster Vela, objekt sastavljen od nekoliko klastera, odnosno jata galaksija od kojih svako sadrži po nekoliko stotina ili tisuća galaksija (na slici gore VSC).

„Nisam mogla vjerovati da će se tijekom promatranja tog dijela svemira pojaviti tako velika struktura“, rekla je u priopćenju za medije voditeljica studije prof. Renée Kraan-Korteweg s University of Cape Town koja već više od desetljeća istražuje to područje svemira.

Superklaster je nazvan Vela prema konstelaciji zvijezda Vela (Jedro) u kojoj je pronađen. U istraživanju su korišteni podaci dobiveni kombiniranim spektroskopskim promatranjima djelomično skrivenih galaksija više teleskopa: South African Large Telescope (SALT) nedaleko od Cape Towna, Anglo-Australian Telescope (AAT) kraj Sydneya te promatranjem galaktičke ravni u području rendgenskih zraka na Max-Planck-Institut für extraterrestrische Physik (MPE) u Garchingu.

Na temelju prikupljenih podataka znanstvenici su izračunali kolikim se brzinama u odnosu na Zemlju kreću galaksije koje su zabilježili iznad i ispod galaktičke ravni. Rezultati su pokazali da sve putuju zajedno, što je ukazivalo da su najvjerojatnije dio goleme strukture od tisuća galaksija čiji je veliki dio zaklonjen diskom Mliječne staze. Naime, iz perspektive Zemlje Vela se nalazi ne suprotnoj strani Mliječne staze tako da se veći dio materije sadržane u disku naše galaksije nalazi između naših teleskopa i superjata. Mada se svemir ubrzano širi, neke strukture u njemu, poput jata galaksija, zahvaljujući snažnom utjecaju gravitacije, ostaju na okupu. To vrijedi i za Velu.

„Postalo je očito da otkrivamo golemu mrežu galaksija koja se proteže mnogo šire nego što smo ikada očekivali“, rekla je  Michelle Cluver, astrofizičarka s University of the Western Cape.

Trilijuni zvijezda

Tim procjenjuje da novootkriveni objekt ima sličnu masu kao Shapely, najveće superjato galaksija u obližnjem svemiru. To superjato u zviježđu Kentaura sastoji se od oko 8600 galaksija, a udaljeno je oko 650 milijuna svjetlosnih godina. Otkrili su ga Harlow Shapley i njegovi kolege s Harvard College Observatory 1920-ih godina. Budući da se prosječna galaksija sastoji oko 100 milijardi zvijezda, autori studije procjenjuju da bi superjato Vela moglo brojati negdje između 1000 i 10.000 milijuna milijuna zvijezda. Ono se nalazi na oko 800 milijuna svjetlosnih godina od nas, a udaljava se brzinom od oko 18.000 km u sekundi.  Unatoč tome njegov gravitacijski utjecaj na Mliječnu stazu je vrlo snažan.

Gayoung Chon iz MPE-a kaže da bi istraživanje Vele u budućnosti moglo rasvijetliti neke važne kozmološke tajne.

„Već imamo dobre indicije da je superjato Vela sastavni dio velike kozmičke mreže sastavljene od jata galaksija što nam daje uvid u postojanje još većih struktura u svemiru. Nadamo se da ćemo uz pomoć programa promatranja na različitim valnim duljinama u budućnosti otkriti njihov pun utjecaj u kozmografiji i kozmologiji“, objasnio je Chon.