Energetski stručnjak i profesor Igor Dekanić, u Pregledu dana s Domagojem Novokmetom komentirao je ukrajinski potez zaustavljanja ruskog plina u Europu preko njenog teritorija.

Otkako je Rusija započela agresiju na Ukrajinu prije gotovo tri godine, Europa i svijet muče se s visokim cijenama energenata, a one bi sad mogle biti još i veće. Iako, ovaj potez trebao je biti očekivan.

“Naravno. S jedne strane, ne smijemo zaboraviti, prva reakcija Europske unije iz 2022. jest proglašenje osam ili deset paketa sankcija prema Rusiji, a zadnja tri sadržavala su energetske elemente sankcija i jedna od njih jest uopće odustati od ruske nafte i plina. Ovo što je Ukrajina učinila, bio je jedan od ciljeva EU-a. Na što se ona i dobro pripremila. U principu, opskrba ne bi trebala biti problem. Čak su cijene niže nego tijekom prvih šest mjeseci ruske agresije i slične su onima prije rata”, kazao je Dekanić i dodao:

“Ono što Europa uvozi, a uvozi većinu, ali ima dosta razvijenu infrastrukturu koja može nadoknaditi kompletno prekid transporta plina iz Rusije. Postoje LNG terminali među članicama EU-a, a jedan ima i Hrvatska, koji je pametno isplaniran, a sad se i proširuje.”

Dekanić napominje da taj LNG podiže stratešku važnost Hrvatske.

“Izgradnja o njemu je duga priča. Još 1989. se spomenuo kao zajednički projekt Ine i bivše države. U međuvremenu su bila dva konzorcija koja nisu uspjela, ali izgradio se i sad nije fiksni kopneni pa ima nešto manji kapacitet, ali dorada postavljanjem još jednog LNG tankera s postrojenjem za preradu, podići će ga na šest milijardi kubika plina godišnje, što je gotovo triput više od hrvatskih potreba. Strateški je to objekt za jug Europe.”

Što to znači za tvrtke i građane?

“Može značiti porast cijene, ali ne preveliki jer je ipak EU u posljednjih dvadesetak godina izgradila infrastrukturu tržišta plina. On je kompletno prepušten burzama, premda mi klasični energetičari kažemo da burza nije najprikladnije mjesto za trgovanje strateškim robama, no to je već uhodano. Također, nemojmo zaboraviti jednu činjenicu, da čim je EU najavila napuštanje Rusiju kao opskbrljivača, odmah su Norveška i Velika Britanija zatražile da se pridržava burzovnih cijena”, naglasio je Dekanić.

Smatra da je sve skupa dobro tržišno povezano pa samim time ne vjeruje u neka značajnija poskupljenja. Posebno jer se u hrvatskom podzemlju nazire nova nalazišta plina.

“Taj proces je počeo prije desetak i više godina, a prije osam godina je Agencija za ugljikovodike otvorila nove natječaje pa se polako otkrivaju nova nalazišta. Ipak, ne treba očekivati velika nalazišta. Međutim, svakih sto milijuna kubika godišnje jest toliko manji trošak skupljeg LNG-a. Riječ je o prvorazrednom nacionalnom resursu.”

Komentirao je i političku igru u Slovačkoj, koja prijeti Ukrajini zbog blokade opskrbe.

“Očigledno je da Slovačka ima dugoročne ugovore s Gazpromom, koji su joj vjerojatno osiguravali jeftiniji plin. Zato je Slovačka nastupala u vlastitom interesu. Kad se radi o energetici, svaka zemlja vodi računa o vlastitim interesima. Ne očekujem u svemu tome neke velike potrese, ali veće cijene plina slovački kupci neće lijepo doživjeti”, zaključio je Igor Dekanić.