Zoran Milanović u srijedu je polaganjem vijenca u poljskom memorijalnom muzeju Auschwitz-Birkenau odao počast žrtvama holokausta, "najmonstruoznijeg zločina u ljudskoj povijesti", priopćio je ured hrvatskog predsjednika.

Riječ je o prvom Milanovićevom posjetu muzeju otkako je postao hrvatski predsjednik.

“Ovaj Muzej trajno čuva sjećanje na žrtve holokausta, najmonstruoznijeg zločina u ljudskoj povijesti, pogroma koji je bio usmjeren na Židove i na judaizam kao vjeru. To je bilo razdoblje sumraka civilizacije u kojem su napravljena nepojmljiva zvjerstva u kojima su ubijeni milijuni ljudi, među kojima je bio i veliki broj djece", napisao je među ostalim Milanović u muzejsku spomen-knjigu.

Dodao je da ga je posjet muzeju duboko potresao te da se "ovakvi zločini više nikada ne smiju ponoviti".

Muzej obuhvaća bivše nacističke logore Auschwitz I i Auschwitz II-Birkenau, gdje je tijekom Drugog svjetskog rata stradalo više od 1,1 milijun ljudi, od kojih 960.000 Židova, a od 1979. godine, nalazi se na popisu UNESCO-ve svjetske baštine kao trajno svjedočanstvo o holokaustu i genocidu. 

Milanović je obišao i Blok 17, "jedan od paviljona u sklopu muzeja posvećen komemoraciji žrtava s područja bivše Jugoslavije", koji je zbog dotrajalosti zatvoren 2009. te se otada obnavlja.

Ured predsjednika je naglasio da je Hrvatska uključena u projekt obnove te da je preuzela obvezu "sufinanciranja dijela radova u iznosu od 23 posto".

"Ovaj projekt ima poseban značaj za Hrvatsku jer će se na dostojanstven način odati počast žrtvama iz Hrvatske i susjednih zemalja koje su izgubile živote u ovom logoru", stoji u priopćenju.

Milanović je u srijedu stigao u radni posjet Poljskoj kako bi u četvrtak i petak sudjelovao na skupu šefova država Arraiolos grupe u Krakovu.

Skupina Arraiolos osnovana je 2003. na inicijativu portugalskog šefa države Jorgea Sampaioa, imenovana po mjestu u Portugalu gdje je održan prvi sastanak koji je okupio predsjednike Austrije, Finske, Njemačke, Latvije, Poljske, Portugala, Mađarske i Italije. Kasnije se priključilo još zemalja pa je 2023. na skupu u Portu sudjelovalo 14 zemalja.

"Glavna tema ovogodišnjeg sastanka u Krakovu bit će izgledi za jačanje transatlantskih odnosa u vrijeme globalnih izazova i prijetnji", najavljuje se iz ureda poljskog predsjednika.